Ako pod „izgovorom“ smatramo da će Bog zbog našeg neznanja previdjeti naše grijehe, tada nema prikladnih izgovora za grijeh.
Grijeh je svaka misao, riječ ili djelo koje počine ljudska bića koja su protivna Božjoj savršenosti.
Kada su Adam i Eva prvotno stvoreni, nisu učinili ništa protivno Božjoj savršenosti (Postanak 1,27-31). Bili su stvoreni u savršenom stanju i ostali besprijekorni sve dok se nisu predali iskušenju (Postanak 3,6-7). Moglo bi se reći da, budući da nikada nisu vidjeli smrt, bili su u nekakvom neznanju u vezi posljedica grijeha. No to nije opravdalo njihov grijeh.
Kada je Bog dao svoj Zakon Izraelcima, uključio je posebne upute u vezi žrtava kada osoba ili cijeli narod sagriješi u neznanju (Hebrejima 9,7). Levitski zakon 4 opisuje Božju odredbu onima koji su sagriješili nenamjerno ili u neznanju.
Brojevi 15,22-29 ponavljaju ovu odredbu i daju detalje o posebnim žrtvama potrebnim za dobivanje oprosta od Gospodina kada bi netko sagriješio u neznanju.
Neznanje ne opravdava grijeh
Levitski zakonik 5,17 jasno kaže: „Ako li tko sagriješi i učini — premda i ne znajući — nešto što bi kršilo bilo koju od zapovijedi Gospodnjih koja zapovijeda da se to ne čini, bit će kriv i snosit će krivnju svoju.“
Neznanje nije opravdavalo grijeh; grijesi koje su Izraelci počinili u neznanju i dalje su zahtijevali žrtvu pomirnicu.
Iako neznanje ne opravdava grijeh, može ublažiti kaznu. Kazna Zakona za nenamjerni grijeh bila je znatno slabija od one za namjernu pobunu ili bogohuljenje. Isus je ponovio ovo načelo u Luki 12,47-48: „A onaj sluga koji je znao volju gospodara svojega, a nije pripravio niti učinio po volji njegovoj, dobit će mnogo udaraca.
Onaj pak koji nije znao, a učinio je što zaslužuje udarce, dobit će malo udaraca. I od svakoga komu je mnogo dano, od njega će se mnogo tražiti; i komu je mnogo povjereno, više će se od njega iskati“ (dodan naglasak).
Moramo naučiti shvaćati grijeh ozbiljno kao i Bog. Jedan od razloga za sve žrtve i neprestane obrede čišćenja u Starom zavjetu bio je pokazati ljudima koliko su daleko od Božje svetosti. Svrha negativnih posljedica jest naučiti nas da vidimo grijeh onako kako ga Bog vidi i mrziti ga kao što ga On mrzi (Psalam 31,6; Izreke 29,27).
Grijeh u neznanju snosi posljedice
Kada počinimo grijeh u neznanju, Bog donosi posljedice i tako nam pomaže da naučimo. Kad znamo bolje, očekuje da činimo bolje. Isto činimo s našom djecom. Jednostavno zato što se četverogodišnjaku nije posebno reklo da ne stiska banane u trgovini ne znači da je mama zadovoljna.
PROČITAJTE: Koje su posljedice grijeha u našem životu?
Bit će posljedica, čak i ako se može pozvati na neznanje tog određenog pravila, te mu se jasno kaže da se stiskanje banana neće više tolerirati. Naravno, njegove posljedice prvi puta možda neće biti toliko teške kao što će vjerojatno biti ako ga mama opet uhvati nakon što ga je uputila da to ne čini.
Međutim, većina izgovora na neznanje ne uspijeva. Rimljanima 1,19-20 kaže da nitko nema ispriku za nevjeru u Božje postojanje: Božje nevidljive osobine su „očite“ u stvaranju. Mihej 6,8 također suprotstavlja naše tvrdnje o neznanju: „Pokazao ti je, čovječe, što je dobro. Ta što GOSPOD traži od tebe osim da vršiš pravdu i ljubiš milosrđe i smjerno sa svojim Bogom hodiš?“ Ako neznanje ne opravdava grijeh, onda je lažno neznanje još gore.
Bog je Otac i voli svoju djecu (Rimljanima 8,15). Ne uživa u tome da nas kažnjava, već da nas suobličava s likom svoga Sina (Rimljanima 8,29). Ne tolerira izgovore, uključujući izgovor neznanja; umjesto toga nam daje prilike da učimo iz naših posljedica kako bismo donosili bolje izbore. On zna što je svakome od nas dano i drži nas odgovornima za ono što radimo s time (Matej 13,11-12; Djela 17,30).
Svi smo počinili grijehe u neznanju, ali Bog nas ne ostavlja u neznanju (1. Petrova 1,14). Dao nam je svoju Riječ da nam pokaže kako živjeti i očekuje da ju primjenjujemo u našim životima i tražimo posvećenje „bez kojega nitko neće vidjeti Gospodina“ (Hebrejima 12,14).
Izvor: Gotquestions.org; Prijevod: Vesna L.
