Hereza je naučavanje protivno Božjoj Riječi. Nažalost, i danas postoje hereze koje još uvijek žive u Crkvi.
Nakon što je objavljeno da je Mark Twain umro, još uvijek živi autor je izjavio: „Izvještaj o mojoj smrti je pretjeran“. Pitam se možemo li reći isto za neka ranija krivovjerja – jer još nisu sasvim mrtva.
Što je hereza?
- Hereza nije isto što i pogreška.
- Hereza je izbor da se napusti široko prihvaćeno učenje o temeljnoj doktrini i prihvati vlastito gledište.
- Hereza znači „propovijedati neko drugo evanđelje“, kao što je Pavao izjavio u Galaćanima 1,9.
- Tehnički gledano, nešto nije hereza samo zato što crkva tako smatra. Heretično je jer nauk napušta „uzor zdravih riječi“.
Slijede četiri hereze koje još nisu posve mrtve:
1. Judaisti: “Dobra djela ili napori pridonose spasenju.”
Jedna od prvih skupina heretika su judaisti. Većina heretika potječe od pokušaja povezivanja paradoksa u Bibliji. Počinju s dobrim namjerama, ali idu dalje nego što bi trebali ići. Judaisti su počeli s ispravnim pitanjem o odnosu između judaizma i kršćanstva. Kada su neobrezani pogani počeli slijediti Krista i naviještati obećanja Izraelu, ovi su se Židovi pitali kako se zakoni Starog zavjeta primjenjuju na nežidovske sljedbenike Isusa. Jesu li se trebali obrezivati i slijediti židovske običaje kako bi bili jednaki članovi sa židovskim kršćanima?
PROČITAJTE: Zašto nas dobra djela ne vode u nebo?
Ovo dobronamjerno pitanje obrađuje Jeruzalemsko vijeće u Djelima 15. Odgovor glasi da je Krist ispunio Stari zavjet i napustio stare kategorije. Kao što je Pavao sažeo u Efežanima 2,15, Bog „ukinuvši neprijateljstvo tijelom svojim — zakon zapovijedī s odredbama — da u sebi, uspostavljajući mir, od dvojice stvori jednoga novoga čovjeka.“ Jedinstvo s Kristom, a ne djela zakona, osposobljava osobu za Božja obećanja. Judaisti nisu prihvatili taj odgovor.
Temeljni problem:
Njihov je temeljni problem taj što drže da je pored jedinstva s Kristom, nešto drugo neophodno za spasenje. Prema nedavnoj studiji, 36% samozvanih kršćana vjeruje da dobrim djelima koja čine, djelomično doprinose zasluzi svog mjesta na nebu. Ovo je isto vjerovanje judaista. Svako vjerovanje koje tvrdi da naša dobra djela ili nastojanja doprinose spasenju spada pod istu struju kao i judaista.
2. Doketizam/gnosticizam: „Krist nije bio pravi čovjek.“
Još jedna rana hereza je gnosticizam. Iako gnosticizam ima razne oblike, jedan od najopasnijih – i još uvijek prisutan danas – jest doketizam. Doketizam je rana hereza koja poučava da se Krist samo činio čovječji. Temelj gnostičke filozofije jest da je sva fizička materija zla, a sve duhovne stvari dobre. Stoga je nezamislivo da Bog zaista preuzme ljudsko tijelo. To uvjerenje također je dovelo do teškog asketizma (kažnjavanja tijela) ili raskalašenosti (budući da tjelesno nema veze s vječnim).
Većina vjeruje da je apostol Ivan imao svoj doketski oblik gnosticizma u svojim uvidima dok je pisao Prvu Ivanovu poslanicu. Biblija je jasna: „Po ovome prepoznajete Duha Božjega: svaki duh koji ispovijeda da je Isus Krist u tijelu došao, od Boga je“ (1. Iv 4,2).
Svaki put kad uzvisujemo duhovno iznad fizičkog, i mi postajemo plijen…
U naše je doba uobičajeno da ljudi niječu Isusovo Božanstvo, a ne čovječnost. Ipak dualizam gnosticizma/doketizma djeluje. Kršćanska znanost i New Age snažno su usmjereni ka doketizmu, ali istina je da kad god uzvisujemo duhovno iznad fizičkog, također potpadamo pod dualističku filozofiju. Naša tijela su važna. Ovaj svijet je važan. Negirati ovo znači složiti se s gnosticima, a ne Biblijom.
3. Evanđelje prosperiteta
Drevni oblik ove moderne hereze zapravo nije imao ime, ali javlja se u 1. Korinćanima 4,8-13. U ovom tekstu Pavao govori izravno o onima u Korintu koji su „već zakraljevali“. Korinćani su vjerovali da žive u blagoslovima koji su rezervirani za budućnost. Ako ukrademo popularnu frazu, Korinćani su vjerovali da sada imaju priliku živjeti svoj najbolji život. Vjerovali su ispravno, ali su primjenjivali u krivo vrijeme. Željeli su zadobiti na zemlji ono što treba tražiti na nebu.
To je istinito samo u vremenu koje dolazi.
Ovaj citat od učitelja evanđelja prosperiteta Kenneta Hagina slagao bi se s Korinćanima:
„Vjerujem da je plan Božji, našeg Oca, da nijedan vjernik nikada ne bi smio biti bolestan… Nije – naglašavam – nije volja Božja, mog Oca, da trebamo patiti od raka i drugih strašnih bolesti koje donose bol i tjeskobu. Ne! Božja je volja da ozdravimo.“
PROČITAJTE: Pet načina kako vas evanđelje prosperiteta čini siromašnima
Problem je u tome, kao što je Pavao poučavao Korinćane, da je takvo razmišljanje jedino istinito u vremenu koje dolazi. Nema krune bez križa. Ova moderna iteracija drevne hereze je smrtonosna. Šteti onima koji pate, odbija od evanđelja i potiče cinizam kada se obećanja koja Bog nikada nije dao ne ostvare.
4. Pelagijanizam: „Bog odgovara nama, a ne obrnuto.“
„Pogledajte ono nevino dijete“? Sumnjam da shvaćamo kako potvrđujemo herezu kad kažemo takvo što. Isto tako, kada 83% kršćana izjavljuje: „Osoba dobiva mir s Bogom kada najprije potraži Boga, a onda Bog odgovara milošću“, sumnjam da žele potvrditi herezu. Pelagijanstvo je hereza iz vremena Augustina (i to je drugi oblik polu-pelagijanizma) i vjeruje se do danas.
Pelagiju je smetao citat Augustina koji je rekao: „Daj nam ono što zapovijedaš i zapovijedi što želiš.“ Pelagije je smatrao da takvo učenje vodi u nemoral. Vjerovao je da Augustin toliko uzdiže božanski suverenitet da negira ljudsku odgovornost.
Pelagijeva je logika bila da ako Bog zapovijeda nešto…
onda ljudi moraju imati sposobnost to provesti. Još je poučavao da ne postoji izvorni grijeh. Rođeni smo sa čistom prošlošću, prema Pelagiju.
Augustin nije negirao da su ljudi stvoreni sa slobodnom voljom. Ljudi mogu činiti upravo ono što žele. Ipak, zbog pada čovječanstva, bez milosti, uvijek će žudjeti za zlom. Augustin se oslanjao na Filipljanima 2,12-13 da obrani svoj pogled na milost. Bog je taj koji izvodi u nama „i htijenje i djelovanje“.
Nije milost ta s kojom je Pelagije imao problem; već potrebna milost koju nije mogao progutati. Stoga je Pelagije čvrsto vjerovao da Bog odgovara nama, a ne obrnuto. Očigledno se slaže 83% kršćana.
Autor: Mike Leak; Prijevod: Vesna L.; Izvor: Crosswalk.com
