Znanstvenici objašnjavaju kako su smokve izokrenuti cvjetovi, a smokvino drvo ne cvjeta kao ono jabuka ili breskve. Njeni cvjetovi cvjetaju unutar kruškolike kapsule, koja kasnije dozrijeva u voće koje jedemo, a ono nije samo jedna voćka, već njihov skup.
Smokva je zapravo cvijet koji raste prema unutra pa se formira plod, a za oprašivanje je potrebna osa koja ne može izaći iz nje, pa u smokvi umre i s vremenom se razgradi. Iako se smokvu često naziva caricom mediteranskog voća, ona tehnički spada u kategoriju cvijeća, a način njenog stvaranja je istovremeno fascinantan i zastrašujuć, piše Priznajem.hr.
Znanstvenici objašnjavaju kako su smokve izokrenuti cvjetovi, a smokvino drvo ne cvjeta kao ono jabuka ili breskve. Njeni cvjetovi cvjetaju unutar kruškolike kapsule, koja kasnije dozrijeva u voće koje jedemo, a ono nije samo jedna voćka, već njihov skup.
No to nije jedino po čemu su smokve jedinstvene.
Budući da cvjetaju iznutra, trebaju specijalan proces oprašivanja jer se ne mogu pouzdati na pčele i vjetar, a tu nastupaju smokvine ose. Smokva ne može preživjeti bez tih osa koje šire njen genetski materijal, a ose pak ne mogu živjeti bez smokvi jer tamo odlažu svoju larvu.
Ženka ose ulazi u mušku smokvu (usput rečeno, ne jedemo muške smokve). Krila ženke ose i njena ticala se slome dok ulazi u mali prolaz u smokvu, pa kad jednom uđu, ne mogu izaći. Muške bebe osa se rađaju bez krila, jer je jedina njihova funkcija oploditi ženke, tehnički njihove sestre te prokopati tunel iz smokve. Ženke osa rade sve dalje, donoseći pelud.
Nakon što osa umre u unutrašnjosti smokve, ona se razgrađuje, a koliko god to tužno zvučalo nužno je u procesu stvaranja ukusne smokve.
