Od globalnog proširenja brzog interneta i enormne dostupnosti u svačijem domu, pornografija se uvukla u našu svakodnevnicu kao sredstvo za opuštanje, liječenje stresa te “poticanje zadovoljstva i začinjavanje seksualnog života”.
Dok industrija cvijeta i zgrče bilijune na ispunjavanju i poticanju seksualnih fantazija, trgovanju seksualnim robljem i širenju kulture agresivnosti, mnogi liječnici savjetuju mladim parovima koji su zapeli u rutini upotrebu eksplicitnih video materijala i novih igračaka. Je li to doista bezazlena zabava i metoda za instantno postizanje zadovoljstva ili korijen koji dovodi do neuroloških promjena u mozgu, bioloških problema i erektilne disfunkcije? Statistike pokazuju da 90 posto tinejdžera gradi toleranciju prema normalnim životnim zadovoljstvima, dok je ova vrsta konzumacije glavni krivac za 40 posto razvoda.
Prema statistikama, između 50-70 posto muškaraca i 25 posto žena ovisno je o pornografiji. Devet od desetero djece u dobi od osam do šesnaest godina gleda pornografiju, dok je 15 posto dječaka i 9 posto curica gledalo dječju pornografiju. 18 posto dječaka i 10 posto djevojčica gledalo je seksualno nasilje online. Ovo sve se svodi na činjenicu da će devedeset posto budućih očeva biti ovisno o pornografiji.
Kratka doza pornografskih sadržaja i brzo klikanje na sve više tabova sa što šokantnijim scenama podiže razinu adrenalina, te čini najsnažniju prirodnu drogu dostupnu na svjetskom tržištu. Krenuli ste sa tzv. normalnim scenama i ubrzo eskalirali na scenarije koji su vas prije uznemiravali? Sudeći po znanstvenim istraživanjima, to je najnormalniji razvoj ovisnosti. Vaš mozak zahtjeva sve više uzbuđenja kako bi ponovno postigao prvotni učinak. Milijuni muškaraca u svijetu danas pati od erektilne disfunkcije uzrokovane pornografijom, tisuće osoba svakodnevno posjećuje forume za koje nikada nisu pomislili da će im trebati, a sve zahvaljujući jednom pitanju: “Jesam li zauvijek uništen ili postoji način da počnem ispočetka?”
Kako dolazi do ovisnosti
Osoba koja gleda pornografiju već je vizualno stimulirana reklamama, časopisima i filmovima sa seksualno eksplicitnim fotografijama u svrhu prodaje novih proizvoda. Posebice su tinejdžeri iznova i iznova izazvani da se uzbuđuju na slike, što ih ostavlja u intrigi i budi interes da vide više od inicijalnog poticaja. Riječ je o moždanoj kemikaliji sa istim učinkom koji na ovisnike ostavlja kokain. Prema studiji provedenoj na ovisnicima o kokainu jednaka se moždana aktivnost uočava kod ovisnika o pornografiji. Elektrode za praćenje moždane aktivnosti kod ovisnika o pornografiji pokazale su jednaku moždanu reakciju pri scenama iz pornografskih uradaka. Naš mozak iznimno je pogodan za treniranje i implementaciju određenih navika. Ovisnost o pornografiji i neosjetljivost na realne odnose potiče upravo iz ovog najvećeg seksualnog organa – jednom kada naviknemo naš mozak da postiže zadovoljstvo na određenu vrstu stimulansa, on ga naće osjećati prilikom drugih aktivnosti. Ukoliko ste naviknuti osjećati zadovoljstvo pri gledanju pornografije, vaš mozak neće biti zainteresiran za odnose sa realnim partnerom. Dobra vijest je, kako su bihevioristi davno uočili, moguće ga je reprogramirati.
Zašto se osjećamo loše nakon što smo gledali pornografiju
Ljudi koji konzumiraju pornografske sadržaje prijavljuju kako se nakon završetka upotrebe osjećaju ‘prljavo’, ‘užasno’ i primjećuju ‘visoku prisutnost grižnje savjesti’. Kada osoba kompulzivno djeluje osjeća izuzetni kemijski nalet, no poslije samoga vrhunca se osjeća loše, isprazno i krivo. Umrli bismo kada bismo konstantno osjećali kemijske reakcije na toj razini, budući da one liše tijelo njegovih proteina i kompleksnih minerala, nakon čega se osjećamo iscrpljeno.
“Nismo dizajnirani kako bismo kontinuirano osjećali ove kemije iznova. Mora doći do pada, nakon čega se osjećamo užasno i mračno”, tvrdi stručnjak za ovisnost o pornografiji, autor i životni trener Tony Lister.
Što se događa u mozgu za vrijeme gledanja pornografije?
Gledanje pornografije potiče kemijsku promjenu u mozgu i ispuštanje endorfina odgovornih za ‘dobar osjećaj’. Istraživanja pokazuju da su endorfini ispušteni u mozgu, posebice dopamin, čak sto puta jači od heroina. Ljudi pri gledanju pornografskih sadržaja doživljavaju tri različite kemijske reakcije – nalet adrenalina jer rade nešto zabranjeno, nalet seratonina koji stvara lažni osjećaj mira i osjećaja voljenosti te dopamin koji je prisutan kod ovisnika o haluciogenim drogama. Radi se o kompoziciji jačoj od svih poznatih, a dostupna je udaljenošću klika čak i maloj djeci.
Učinci pornografskih sadržaja na muškarce i žene
Pornografija je rezultirala brojnim razvodima, svađama, suicidima i manjkom doticaja s realnošću. Od svih učinaka, sudeći po izvještajima ovisnika, tri su najrasprostranjenija. Nasilje protiv žena je najčešći efekt pornografije, a uključuje opsesiju s gledanjem žene. Na njih se gleda kao na objekte muške seksualne želje te se trivijalizira silovanje putem sadržaja koji lažno oslikavaju situaciju i potiču na onu slavnu izjavu svih silovatelja: “Ona je to htjela”.
Dan Mahle, grupni moderator i osnivač bloga na temu muškaraca i muževnosti, u svom tekstu ‘Kako sam prestao gledati pornografiju i zašto se ne vraćam’ ističe doseg kulture objektiviranja i fantaziranja.
“Uvijek sam se osjećao kao licemjer dok sam gledao pornografiju. Evo mene, muškarac koji teži tome da bude saveznik žena, ovjekovječuje samu kulturu nasilja i mržnje prema ženama protiv koje sam se tako opsežno borio. Stvarnost je bila ta da je većina videa koje sam našao online imala nazive koji su uključivali riječi ‘bitch’ ili ‘slut’ i prikazivali ponašanja kontrole koja su bila ukorijenjena u kulturu ugnjetavanja i objektifikacije, gdje žene nisu ništa više do seksualna tijela koja trebaju biti iskorištena i dominirana od strane muškaraca”, ističe Mahle.
“Kada bih trebao biti zaista iskren, morao bih priznati da sam bio i zaintrigiran i zgađen u isto vrijeme. Do tada je moj um već bio društveno uvjetovan da smatra agresivan, ženomrzački i čak i nekonsenzualni seks uzbuđujućim. To mi je jako teško priznati. Ali došao sam do točke gdje sam se osjećao fizički loše dok sam gledao videe, no i dalje sam ih nastavio gledati. Tada sam shvatio da se borim s ovisnošću”, rekao je Dan Mahle.
Pornografija također uzrokuje indiferentnost, otupljenje i bestjelesnost rezultirajući erektilnom disfunkcijom i nemogućnošću orgazma. Druge kontraindikacije su emocionalna nedostupnost, manjak koncentracije i manjak zainteresiranosti za stvarnost. Strah od intimnosti gotovo uvijek prati upotrebu pornografije što dovodi do nesposobnosti povezivanja s partnerom. Razlog je jednostavan – pornografija uzdiže naše seksualne potrebe iznad naše potrebe za senzualnošću i intimnošću.
Jedno istraživanje provedeno na 28.000 muškaraca u Italiji pokazalo je kako je ekscesivna konzumacija pornografije desensitizirala muškarca i na najagresivnije slike. Prema ravnatelju Talijanskog društva za Andrologiju i seksualnu medicinu, ovo može uzrokovati kod muškaraca seksualnu disfunkciju zbog snižavanja libida koje u konačnici dovodi do nemogućnosti zadobivanja erekcije.
“Zbog dostupnosti pornografije na internetu, nalazimo da je ova vrsta seksualne disfunkcije stvarni entitet. To je problem u mozgu, ne u organu”, tvrdi David B. Samadi, predsjednik odjela za urologiju i načelnik robotičke kirurgije Lenox Hill bolnice u New Yorku.
“Nije bitno koliko pornografije osoba gleda. Vrsta može igrati ulogu”, tvrdi dr. Samadi.
Za razliku od softcore pornografskih slika koje se nalaze u časopisima poput Playboya, online pornografija je uobičajeno slikovitija i često prikazuje nastrano, izopačeno ili čak nasilno ponašanje. Također je dostupna 24 sata/7 dana u tjednu.
Benchmark istraživanje koje je provela Johns Hopkins Bloomerg School of Public Health u Baltimoreu pokazalo je da oko 18 milijuna muškaraca u Americi pate od erektilne disfunkcije, što znači da nisu sposobni postići ili zadržati erekciju dovoljno dugo da bi došlo do odnosa.
Dostupna od 0-24, djeca, adolescenti, odrasli, oženjeni, pastori – većina populacije uhvaćena je u zamku pornografije. Potaknuti prijateljskim ohrabrenjem ‘svi to rade’ izmanipulirani smo da vjerujemo da se upuštamo u bezazlenu zabavu. Odbacimo li moralne i vjerske predrasude i koncentriramo li se na čistu znanost, priznat ćemo da ni tamo ne nalazimo benefite konzumacije. Moždane promjene i ovisnost uzrokuju nesposobnost uživanja u realnim seksualnim odnosima i smanjeno samopouzdanje. Kada govorimo o braku ili vezi, nismo ni svjesni cijene koju ćemo kasnije morati platiti za brzi ‘fix’. Zašto? Kada aktiviramo dio mozga za nagrađivanje, deaktiviramo dio koji nas upozorava na posljedice.
Autorica: Danijela Godinić; Izvor: Nezavisni.hr
