U brojnim gradovima Ujedinjenog Kraljevstva i Australije proteklih dana održani su veliki javni prosvjedi u organizaciji kršćanskih zajednica i britanskih domoljuba.
Sudionici su jasno i glasno iskazivali svoju poruku: “UK je kršćanska nacija”, te izrazili zabrinutost zbog, kako tvrde, sve izraženijeg marginaliziranja kršćana u suvremenom društvu.
Prosvjedi su bili popraćeni pjevanjem kršćanskih himni, uzvikivanjem parola poput “Krist je kralj” i nošenjem transparenata s porukama vjere i nacionalnog identiteta. “Nećemo šutjeti. Moj Bog je živ”, uzvikivali su okupljeni, pozivajući se na duhovnu i povijesnu ulogu kršćanstva u oblikovanju njihovih zemalja.
Sudionici su naglasili da ne poriču pravo drugih religija na postojanje, propovijedanje i slobodu izražavanja, ali su upozorili na, po njihovom mišljenju, sve češće napade na kršćanske vrijednosti i vjernike. Kao jedan od primjera navodili su slučajeve uhićenja kršćanskih propovjednika na javnim mjestima, što smatraju oblikom institucionalne diskriminacije.
„Dok se druge religije često javno slave i potiču, kršćani su sve češće suočeni sa zabranama, osobito tijekom velikih blagdana poput Uskrsa“, rekli su neki od govornika.
Oštre kritike državnim institucijama
Osobito oštre kritike upućene su državnim institucijama i policiji, koje se, prema mišljenju okupljenih, koriste zakonima o javnom redu kako bi ograničile slobodu kršćanskog izražavanja. Mnogi smatraju da su ti zakoni selektivno primijenjeni i da u praksi pogađaju gotovo isključivo kršćane.
Prosvjedi su, osim vjerskog, dobili i širi kulturni i identitetski karakter. Organizatori su poručili kako žele vratiti svijest o kršćanskoj baštini koja je duboko ukorijenjena u nacionalnom identitetu obje zemlje. “Ne dopuštamo da nam izbrišu identitet”, istaknuli su.
Iako su prosvjedi naišli na podršku mnogih vjernika, izazvali su i kontroverze. Kritičari tvrde da inzistiranje na isključivo kršćanskom identitetu zanemaruje multikulturalnu stvarnost današnjeg društva i može pridonijeti podjelama. Pozvali su na dijalog i međureligijsko razumijevanje kao ključ mira i suživota.
Ova okupljanja tako ne samo da otvaraju pitanja o vjerskim slobodama, već i o tome kako definirati nacionalni identitet u pluralističkom društvu 21. stoljeća.
