Broadway mjuzikl Zlica (Wicked), premijerno izveden 2003. godine, osvojio je milijune gledatelja svojom inovativnom pričom koja preispituje klasičnu priču Čarobnjaka iz Oza.
Fokusirajući se na prošlost Zle vještice sa Zapada (Elphabe) i Glinde, Dobre vještice, mjuzikl nudi duboko emotivnu i humaniziranu perspektivu na likove često doživljene kao stereotipe dobra i zla.
Dok Zlica priča priču o nerazumijevanoj Elphabi, čiji zeleni ten i nekonvencionalno ponašanje izazivaju osudu, narativ također osnažuje gledatelje temama pravde, prihvaćanja i izazivanja društvenih normi. No, ključni aspekt priče – čarolija – otvara dublja pitanja o duhovnim posljedicama popularizacije vještičarstva.
Čarolija u kontrastu s Biblijom
Iako film Zlica koristi čarobnjaštvo kao sredstvo za osnaživanje glavne junakinje, biblijsko učenje jasno osuđuje sve oblike magije i okultnih praksi. U Ponovljenom zakonu 18,10-12 stoji upozorenje:
“Neka se ne nađe među vama nitko tko bi svog sina ili kćerku proveo kroz vatru, ni tko gata, proriče, čarobira, baca čini, priziva duhove ili duhove mrtvih, jer svi koji to čine gnusoba su Gospodu.”
Slična upozorenja nalaze se u Galaćanima 5,19-21, gdje se čarobnjaštvo spominje kao jedno od djela tijela koje suprotstavljaju duhu. Čarolija nije nevina niti bezazlena praksa – ona predstavlja pobunu protiv Božjih zapovijedi i traženje moći izvan Boga.
Kultura koja normalizira čarobnjaštvo
Priče poput Zlice pridonose normalizaciji i glamurizaciji praksi koje su biblijski opasne. Hollywood, koji se često koristi temama magije i mistike, igra ključnu ulogu u oblikovanju percepcije javnosti. Kultni filmovi i franšize, poput Harryja Pottera, Gospodara prstenova, Kronika iz Narnije i drugih, redovito prikazuju čarobnjake i vještice kao heroje, zamagljujući granicu između dobra i zla.
Ova kulturna opsesija čarobnjaštvom nije slučajna. Ona odražava širi pomak prema desenzibilizaciji publike, osobito mlađih generacija, prema praksama koje su biblijski zabranjene. Priče koje prikazuju čarobnjaštvo kao bezopasnu zabavu mogu navesti ljude da zanemare njegove duhovne opasnosti.
Duhovna bitka u suvremenom svijetu
Biblija upozorava da je svijet pod utjecajem kneza tame. U 2. Korinćanima 4,4, Pavao piše:
“Bog ovoga svijeta zaslijepio je nevjernicima umove, da im ne zasvijetli svjetlost evanđelja slave Kristove, koji je slika Božja.”
Sotonin utjecaj vidljiv je u svakoj razini društva – od politike i obrazovanja do zabave. Hollywood, sa svojom fascinacijom mračnim temama, često služi kao alat za širenje poruka koje se protive Božjoj istini.
Kako kršćani trebaju reagirati?
Sveto pismo nas poziva na budnost i prepoznavanje duhovnih opasnosti oko nas. U Rimljanima 12,2 stoji:
“Ne prilagođujte se ovome svijetu, nego se preobrazite obnovom svoga uma, da možete razabrati što je volja Božja, što je dobro, ugodno i savršeno.”
Kao vjernici, trebamo biti svjesni poruka koje nam svijet nameće, kritički ih promišljati kroz prizmu Svetog pisma i upozoravati na opasnosti duhovne desenzibilizacije. Priče poput Zlice mogu biti zabavne, ali nas podsjećaju na potrebu da budemo čvrsti u vjeri i prepoznajemo suptilne načine na koje neprijatelj pokušava skrenuti našu pozornost od Božje istine.
Konačno, pozvani smo živjeti kao svjetlo u svijetu tame, uvijek svjedočeći o Božjoj istini i milosti.
