Hebrejima 12, 15 govori nam da korijen gorčine može niknuti i onečistiti mnoge. Donosimo 7 osobina ogorčene osobe.
Kada je riječ o emocionalnom stanju osobe, gorčina se odnosi na dugotrajni osjećaj ljutnje ili razočaranja. Ovaj osjećaj često proizlazi iz nepravdi, izdaja ili neispunjenih očekivanja. Ogorčena osoba može često razmišljati o povredama ili nepravdama iz prošlosti, teško joj je oprostiti i boriti se da iskusi radost ili zadovoljstvo. Ovo emocionalno stanje može utjecati na interakciju s drugima, što dovodi do negativnog ili ciničnog pogleda na život.
To je duboko ilustrirano u životu Ezava. Ezav je prvi rođen i kao takav je imao blagoslov prvorodstva od svojeg oca Izaka. Prvorodstvo je značilo da će voditi obitelj te imati više zemlje i životinja kako bi pomogao brinuti se za obitelj. No, Ezav je više mario za sebe nego svoju obitelj te nije bio poslušan svojim roditeljima i Gospodinu. Jednoga se dana Ezav vratio iz lova. Bio je vrlo gladan i preklinjao je Jakova da ga nahrani. Gospodin je htio da Jakov dobije blagoslov prvorodstva jer ga Ezav nije bio dostojan. Jakov je zatražio od Ezava da zamijeni pravo prvorodstva za nešto hrane. Ezav se složio te je predao svoje pravo prvorodstva Jakovu.
Evo sedam osobina ogorčene osobe.
1. Neriješeni bijes
Ezavov bijes prema Jakovu jer mu je uzeo prvorodstvo i blagoslov (Postanak 27) pokazuje neriješeni bijes koji se u budućnosti može manifestirati kao gorčina. Napad Amalečana na Izraelce u Izlasku 17 pokazuje nastavak neprijateljstva koje proizlazi iz nerazriješenog bijesa i gorčine samo jednog čovjeka (Amalekovo pleme potječe od Ezava).
2. Mentalitet žrtve
Ezav je osjećao nepravdu od Jakova, vjerujući da je žrtva prijevare. Ova percepcija može dovesti do trajnog osjećaja nepravde. Također možemo vidjeti kako ogorčenost negativno utječe na ljude u suvremenom društvu. Oni cijeli svoj život gledaju kroz objektiv žrtve, što dovodi do života u ljutnji, umjesto da preuzmu odgovornost za svoje nedostatke.
3. Želja za osvetom
Ezavova želja da ubije Jakova nakon što je izgubio blagoslov (Postanak 27, 41) ilustrirala je njegovu želju za osvetom, uobičajenu crtu gorčine. Njegova gorčina prenijela se na njegovu djecu, koja su je potom prenijela na djecu svoje djece, što je dovelo do cijele nacije zatrovane gorčinom. Neisprovocirani napad Amalečana na Izraelce odražava duboko ukorijenjenu želju za osvetom.
PROČITAJTE: Zašto je Bog rekao da je zavolio Jakova, a zamrzio Ezava?
4. Stalna ogorčenost
Sukob koji je u tijeku između Ezava i Izraela (kao što je navedeno u 1. Samuelovoj 15 i Obadiji 10-14) naglašava kako se ogorčenost može prenositi generacijama, što dovodi do stalne ljutnje. Vidio sam kako obitelji nose ogorčenost i mržnju prema drugim obiteljima zbog uočenih nepravdi koje su im se priopćavale otkako su bili djeca. Ogorčenost jedne osobe može uništiti emocionalni život cijele obitelji i šire!
5. Nedostatak oprosta
Iako se Ezav u početku pomirio s Jakovom (Postanak 33), njegova konačna nesposobnost da oprosti odražava poteškoće ogorčene osobe. Stalno neprijateljstvo Amalečana i Edomaca očituje odbijanje da oproste nepravde iz prošlosti.
6. Iskrivljena percepcija stvarnosti
Ezavovo uvjerenje da je on samo žrtva možda je zamaglilo percepciju njegovih postupaka i odgovornosti. Otkrio sam da ljudi puni neprijateljstva i gorčine iskrivljuju stvarnost.
7. Izolacija i otuđenje
Ezavovo preseljenje u drugu zemlju (Postanak 36) i odvajanje od obitelji može se promatrati kao posljedica njegove gorčine. Ogorčeni ljudi imaju tendenciju izolirati se, jer njihovo emocionalno stanje ograničava njihovu sposobnost društvene interakcije s drugima. Nadalje, Edomova izdaja Izraela u vrijeme njihove nevolje, kako je opisano u Obadiji, ukazuje na to kako ogorčenost može dovesti do radnji koje dodatno izoliraju i otuđuju pojedince i grupe od njihovih obitelji i drugih plemena.
Gorčina rađa neriješeni bijes, osjećaj žrtve, želju za osvetom, upornu ogorčenost, nedostatak oprosta, iskrivljene percepcije i eventualnu izolaciju ili otuđenje. Ove osobine, kao što su ilustrirane u pričama o Ezavu, Jakovu i Amaleku i proročanskoj osudi u Obadiji, pokazuju destruktivan učinak koji gorčina može imati na pojedince i njihove odnose kroz generacije.
