Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi nabaviti zalihe hrane, pića i lijekova za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, 30. listopada, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću.
Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama. U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće od 165 stranica predstavljeno je predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Njegov cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije, koje mogu uključivati nove pandemije, ekstremne vremenske uvjete ili vojne agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude širom svijeta na masovno kupovanje i stvaranje zaliha, što je rezultiralo nestašicama određenih proizvoda. Iako izvješće ne ističe rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ona se navodi kao značajna.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću.
U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njeni neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
