U Hrvatskoj ima više od 2000 beskućnika i samo 420 mjesta u prihvatilištima i prenoćištima, a preko 10.000 osoba živi u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja, upozorila je Hrvatska mreža za beskućnike (HMB).
Te brojke temelje se na procjenama, a točan broj teško je utvrditi jer mnogi beskućnici ili nemaju osobnu iskaznicu ili ne zatraže pomoć u prihvatilištima, prenoćištima i zavodima za socijalni rad. S druge strane, kapaciteti prihvatilišta i prenoćišta su premali, upozorila je HMB.
Samo 11 od 24 županijska sjedišta i velika grada ispunjavaju zakonsku obvezu i u svom proračunu dijelom osiguravaju sredstva za prihvatilišta i prenoćišta, a ostali su zabili glavu ‘u pijesak’ i ne vide ovaj rastući problem u svojoj sredini”, stoji u priopćenju.
U posljednje vrijeme među beskućnicima je sve manje radno sposobnih, napomenuo je HMB, a sve više starijih osoba s niskim mirovinama i niskim socijalnim naknadama, psihički bolesnih osoba i osoba s intelektualnim teškoćama.
Socijalna isključenost
– Beskućnici su se zbog brojnih, ne samo individualnih, nego i društvenih okolnosti našli u situaciji izrazite socijalne isključenosti, upozorava Mreža za beskućnike te poručuje “donositeljima odluka na svima razinama” da je krajnje vrijeme za donošenje nacionalne strategije za prevenciju i borbu protiv beskućništva i strategije socijalnog stanovanja.
One bi bile namijenjene svima koji žive u riziku od siromaštva ili u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja.
Osim smještajnih kapaciteta, beskućnicima, pogotovo onima u manjim gradovima, nedostaje i drugih socijalnih usluga kao što su pučka kuhinja ili dnevni boravak.
Zbog toga mnogi od njih dolaze u Zagreb gdje onda imaju problema sa zakonom, preciznije sa zakonom o skitnji, jer im na osobnoj iskaznici (ako je imaju) nije navedeno prebivalište u Zagrebu nego u nekom drugom gradu.
