Postoji razlika između namjernog grijeha i grijeha iz neznanja, no Biblija naglašava da i za jedan i za drugi trebamo tražiti Božji oprost.
Biblija pravi razliku između namjernih i nesvjesnih grijeha. U zakonu Starog zavjeta bile su odredbe u vezi sa žrtvama za nenamjerne grijehe (Levitski zakonik 4-5; Brojevi 15, 22-31). Hebrejima 9, 6-7 ukratko govori o tome: “Pošto je to tako uređeno, u prvi Šator stalno ulaze svećenici obavljati bogoslužje, a u drugi jednom godišnje samo veliki svećenik, i to ne bez krvi koju prinosi za sebe i za nepažnje naroda.”
Hebrejima 9, 26 zatim bilježi: “No sada se pojavio [Isus], jednom na svršetku vjekova, da grijeh dokine žrtvom svojom.” Isusov dolazak uklonio je potrebu za stalnim žrtvama za nenamjerne grijehe. Umjesto toga, pozvani smo pouzdati se u Isusa vjerom, primajući Njegovo oproštenje grijeha.
Nenamjerni grijesi su još uvijek grijesi i zahtijevaju oprost
Namjerno griješiti znači biti ponosan i drzak u prkošenju Bogu (Psalam 19, 13; Hebrejima 10, 26). Namjerni grijesi donose Božji sud, prije ili kasnije, ali ni grijesi iz neznanja nisu opravdani. Apostol Petar je poučavao: “I sada, braćo, znam da ste ono uradili iz neznanja kao i glavari vaši” (Djela 3, 17) i zatim pozvao svoje slušatelje da vjeruju u Krista.
“Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši pa od Gospodina dođu vremena rashlade te on pošalje vama unaprijed namijenjenog Pomazanika, Isusa.” (Djela 3, 19-20)
Apostol Pavao obratio se nevjernicima u Ateni rekavši: “I ne obazirući se na vremena neznanja, nutka sada Bog ljude da se svi i posvuda obrate.” (Djela 17, 30) U Efežanima 4,18 dodaje da grijesi iz neznanja također odvajaju ljude od Boga.
U 1. Petrovoj 1, 14 apostol Petar je pisao vjernicima: “Kao poslušna djeca ne supriličujte se prijašnjim požudama iz doba neznanja.” Kao kršćani, pozvani smo učiti i sazrijevati, izbjegavajući grijehe naše prošlosti.
Pavlovo osobno svjedočanstvo dalje dotiče ovo pitanje. Napisao je: ” Ali pomilovan sam jer sam to u neznanju učinio, još u nevjeri. I milost Gospodina našega preobilovala je zajedno s vjerom i ljubavlju, u Kristu Isusu.” (1. Timoteju 1, 13-14) Napomenuo je da se njegov život, prije nego je povjerovao u Krista, sastojao od neznanja i nevjere. Kada je uzvjerovao, dana mu je nova vjera i ljubav. Kao rezultat toga, otada je nastojao živjeti za Gospodina.
PROČITAJTE: Je li neznanje dobar izgovor za grijeh?
Bog je dao određenu razinu svoje objave svim ljudima, tako da nema isprike da ljudi tvrde da su bez grijeha (Rimljanima 1, 18-20). Ipak, Biblija naglašava da Bog nudi oproštenje svim ljudima – bilo da su sagriješili namjerno ili nenamjerno.
“Reknemo li da grijeha nemamo, sami sebe varamo i istine nema u nama. Ako priznamo grijehe svoje, vjeran je on i pravedan: otpustit će nam grijehe i očistiti nas od svake nepravde.” (1. Ivanova 1, 8-9)
