Samoubojstvo se obično događa potpuno neočekivano. Ovo je 5 mitova o samoubojstvu i ispravni stavovi unutar njih.
Istina je da nakon određenog vremena, kada analiziramo prošlost ponašanja suicidalne osobe, uočimo određene znakove upozorenja, ali ih je lako promašiti ako ne znamo što tražiti. Zato je važno naučiti kako spasiti nečiji život.
Suicidalne misli mogu se javiti zbog različitih kriza ili patnji, a ponekad i kao nuspojava određenih lijekova ili čak obične kronične nesanice. Uvijek ih prati sumnja u smisao i svrhu života te uvjerenje da će svima biti bolje ako nestanemo s lica ovoga svijeta. Ovakve se misli s vremena na vrijeme mogu javiti gotovo svakoj osobi, a kod suicidalnih osoba to je stalan motiv koji prožima njihovo razmišljanje.
Mit br. 1: Samoubojstvo se događa bez upozorenja
Činjenica: Samoubojstvo je rijetko čin bez upozorenja. Iako osoba u krizi možda ne govori izravno o svojim namjerama, često daje različite znakove, poput dugotrajne tuge, zanemarivanja osobnog izgleda, izbjegavanja društvenih kontakata ili – vrlo karakteristično – poklanjanja vrijednih predmeta i stvari za koje je emocionalno vezana.
Mit br. 2: Razgovor o samoubojstvu može potaknuti na djelovanje
Činjenica: Razgovor o suicidalnim mislima može biti prvi korak prema dobivanju pomoći. Otvoreni razgovor pokazuje osobi u krizi da nije sama sa svojim problemima i da se mogu naći i druga rješenja. Stoga se ne trebamo bojati pitanja: “Okruženi ste suicidalnim mislima?” Ako postavimo ovo pitanje, nećemo potaknuti osobu na djelovanje, ali joj možemo pomoći da nam se otvori. Ako ona odgovori: “Da, želim se ubiti”, moramo znati koji je naš sljedeći korak.
PROČITAJTE: Molitva za oslobođenje od samoubilačkih misli
Mit br. 3: Suicidalne osobe ne žele umrijeti, samo varaju ljude oko sebe
Činjenica: Pokušaji samoubojstva nisu zablude, već pozivi u pomoć. Osoba u krizi treba pažnju i podršku kako bi nastavila živjeti i imala bolji život nego prije.
Mit br. 4: Samoubojstvo se ne može spriječiti
Činjenica: Samoubojstvo se može spriječiti. Ključno je brzo prepoznati opasnost i u skladu s njom reagirati. Pravovremena pomoć može spasiti život.
Mit br. 5: Cilj pokušaja samoubojstva je okončati život
Činjenica: Većina ljudi koji pokušaju samoubojstvo ne žele nužno okončati svoj život. Karakterizira ih podvojenost: imaju želju za životom i želju za smrću u isto vrijeme. Njihovi su postupci često nejasni, a smrt vide kao mogućnost, a ne nešto neizbježno. Time se ostavlja prostor okolini da reagira i spasi osobu u opasnosti. Zato je ključno da razvijemo sigurnosni plan.
Sigurnosni plan
Učinite svoj dom sigurnim. Radi se o stvaranju što je moguće više prepreka između osobe u opasnosti i potencijalnih alata za samoubojstvo. Uklonite iz kuće predmete koji ugrožavaju stanje dotične osobe: noževe, užad, lijekove. Istraživanja pokazuju da je sklonost oduzimanju života ponekad vrlo jaka, ali uglavnom kratkotrajna. Zapamtite da skrivanje nije isto što i zaštita. Opasne predmete nije dovoljno sakriti u ormar. Moramo ih nakratko iznijeti iz sobe ili ih, primjerice, zaključati u sef. Stvarno je malo nezgodno, ali to je privremeno rješenje.
Odvezite voljenu osobu u bolnicu ili odmah pozovite hitnu pomoć ako:
– ste dobili jasnu poruku da si namjerava oduzeti život,
– imate opravdanu sumnju da želi počiniti samoubojstvo: npr. vidite nagomilane lijekove, oproštajna pisma ili primijetite raznošenje vrijednih predmeta za koje je osoba emocionalno vezana,
– uspješno ste spriječili pokušaj samoubojstva, čak i ako sumnjate da osoba to nije učinila sa stvarnom namjerom da si oduzme život, već sa željom da privuče pozornost.
Ako sumnjamo da draga osoba ima suicidalne misli, a one nisu očite, bit će nam malo lakše ako se unaprijed opremimo dovoljnom količinom informacija o tome kako joj možemo pomoći.
Izvor: Aleteia
