Rumunjska je zemlja poznata po izgradnji monumentalnih građevina. Primjer je palača parlamenta u Bukureštu, najveća parlamentarna zgrada na svijetu, težine 4,1 milijun tona i s više od tisuću soba.
Ovaj gigantski projekt, sagrađen u doba socijalizma, simbolizirao je snagu tadašnjeg režima. No, i danas u Rumunjskoj postoji težnja prema megalomanskim građevinama, što najbolje pokazuje izgradnja “Katedrale narodnog spasa”.
Završetak radova se očekuje 2025. godine
Radovi na ovoj ogromnoj pravoslavnoj katedrali započeli su 2010. godine, a završetak je planiran za 2025. godinu. Katedrala će biti najviša pravoslavna građevina na svijetu, visoka preko 130 metara. Planirana je kao sjedište Rumunjske pravoslavne crkve i simbol duhovnog i nacionalnog identiteta zemlje.
Unatoč svojoj monumentalnosti, projekt katedrale izazvao je mnoge polemike. Kritičari smatraju da je to nepotreban luksuz koji troši resurse države, posebice jer se većina financira javnim sredstvima.
Procijenjeni troškovi iznose oko 400 milijuna eura, što je izazvalo nezadovoljstvo među onima koji smatraju da bi novac bio korisniji za ulaganja u obrazovanje, zdravstvo ili infrastrukturu.
Rumunjska je pretežno pravoslavna zemlja
Ipak, podržavatelji projekta vjeruju da će katedrala postati važno turističko središte i mjesto hodočašća pravoslavnih vjernika iz cijelog svijeta. Rumunjska je pretežno pravoslavna zemlja, a religija igra značajnu ulogu u životima mnogih građana. Prema istraživanju iz 2017. godine, 86% stanovništva se identificiralo kao pravoslavci, a 50% izjavilo da religija ima važnu ulogu u njihovim životima.
Katedrala će, osim vjerskog značaja, imati i kapacitet za oko 6.000 vjernika te će uključivati najveći pravoslavni ikonostas na svijetu. Projekt, međutim, nije bez problema – do sada je prekoračio proračun i suočava se s kritikama zbog prioritiziranja vjerskih potreba naspram osnovnih potreba građana.
Kako se bliži završetak izgradnje, ostaje pitanje hoće li ovaj megalomanski projekt Rumunjske opravdati svoju cijenu, bilo kao simbol nacionalnog identiteta ili kao ekonomski doprinos kroz povećan turizam i hodočašća.
