U borbi s posljedicama klimatskih promjena najvažnija će biti ulaganja u obrazovanje i znanost, a to prije svega zahtijeva promjenu političkog mentaliteta, smatra meteorolog i fizičar atmosfere Branko Grisogono, profesor dinamičke meteorologije na Geofizičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Vremenska situacija kojoj svjedočimo posljednjih tjedana kod nas i u svijetu, prof. Grisogono tumači za Nacional da se “intenziviranje i/ili učestalost snažnih izvantropskih i tropskih oluja nastavlja jer klimatski sustav ima sve više toplinske energije u sebi”.
“Toplinska energija je uvelike srazmjerna potencijalnoj energiji pa se onda ta povećana potencijalna energija lakše pretvara u kinetičku energiju, a to prvenstveno znači u vjetar, vertikalna gibanja i turbulenciju. I prije su postojale žestoke oluje, ali su bile rjeđe i više lokalizirane. Ili bi zahvaćale samo jedno područje i onda u ljetnoj sezoni ili u bilo kojoj sezoni pojavile bi se jednom, dvaput. Međutim, mi sad to imamo, možemo reći, na skoro tjednoj razini”, objašnjava za Nacional.
Toplinske kupole
Stručnjak je objasnio i koncept toplinske kupole koji se u posljednje vrijeme sve više spominje.
“Da, nad širim područjem Hrvatske toplinske kupole su se rjeđe pojavljivale, pa i u drugim dijelovima svijeta. Međutim, to je sad, možemo reći, poluslužbeni naziv. Nije sasvim službeni, ali poluslužbeni jest, jer dobro opisuje pripadnu sinoptičku situaciju. Znači, kao da smo ispod peke.
Toplinska kupola javlja se zbog dugotrajne anticiklone koja se nikamo ne pomiče, a daleko su ili ih na tom području uopće nema, mlazne struje, odnosno, planetarni valovi koji bi ih odgurali. I jednostavno onda kuhanje tu ostaje. I takvih sinoptičkih situacija u prosjeku ćemo imati sve više u budućoj klimi, barem kroz idućih nekoliko desetljeća”, upozorava i naglašava da bi se ovaj neugodni klimatski fenomen mogao dodatno intenzivirati:
Objasnio je i sve češće “superćelijske oluje”, koje će se sigurno događati u budućnosti.
Vlastita rotacija
“Superćelijske oluje tj. superćelijski kumulonimbusi su jedini olujni oblaci koji sami proizvode vlastitu rotaciju u početno nepostojećoj rotaciji u vertikalnom smjeru”, objašnjava prof. Grisogono.
“Proizvode najveća zrna tuče, zauzimaju najveće horizontalne površine te se najdublje probijaju u donju stratosfere. Relativno sporo se razvijaju, po nekoliko sati, traju oko pola dana i imaju karakterističan radarski odraz kao naopako slovo S. Većina tornada dolazi od superćelijskih kumulonimbusa”, rekao je za Nacional.
Upozorio je i da nestaju godišnja doba na koja smo svi navikli. Ubuduće će proljeće, ljeto i jesen počinjati i završavati nekoliko puta, a djeca će sanjkanje gledati uglavnom na televiziji.
