Mađarska je posljednjih godina postala sinonim za stroge mjere protiv ilegalne imigracije, a njezine politike izazvale su globalnu pažnju i kontroverze.
Zemlja koja je nekada bila preplavljena valom tražitelja azila sada gotovo u potpunosti kontrolira svoje granice, a njezin primjer utječe na druge europske nacije.
Povijesna uloga Mađarske kao “Tvrđave kršćanstva” oblikovala je njezinu suvremenu politiku prema migrantima. Tijekom srednjeg vijeka i ranog modernog doba, Mađarska je igrala ključnu ulogu u obrani Europe od osmanske ekspanzije.
Ova povijesna pozadina i dalje oblikuje nacionalni identitet zemlje, čineći ju posebno osjetljivom na pitanja migracija, osobito onih iz muslimanskih zemalja.
Suočena s migrantskom krizom koja je kulminirala 2015. godine, Mađarska je poduzela drastične mjere kako bi zaštitila svoje granice. Tisuće ljudi iz Sirije, Afganistana i Kosova pokušavale su preko Mađarske doći do drugih dijelova Europske unije, ali mađarske vlasti brzo su reagirale.
Izgradnja ograda duž južnih granica sa Srbijom i Hrvatskom bila je ključni korak u zaustavljanju dotoka migranata.
Prije izgradnje ograda, zemlja je bilježila dolazak stotina migranata dnevno, ali nakon postavljanja fizičkih barijera, taj broj je drastično pao na tek nekoliko dolazaka dnevno.
Mađarska ostaje nepopustljiva u svojoj politici
Uz fizičke prepreke, Mađarska je promijenila i zakonodavni okvir kako bi dodatno otežala dolazak i boravak migranata. Uvođenje kaznenih mjera za oštećenje ograda, uspostavljanje tranzitnih zona za obradu zahtjeva za azil, te donošenje zakona koji omogućuju vraćanje migranata zatečenih unutar osam kilometara od granice, samo su neki od koraka koji su poduzeti.
Ove mjere izazvale su kritike međunarodnih tijela, uključujući Europsku uniju, koja je protiv Mađarske pokrenula nekoliko postupaka zbog kršenja prava azilanata.
Unatoč kritikama, Mađarska ostaje nepopustljiva u svojoj politici. Uvođenje strožih mjera donijelo je političke koristi premijeru Viktoru Orbanu i njegovoj stranci Fidesz, koji su zabilježili značajne pobjede na izborima, oslanjajući se na svoju čvrstu anti-imigrantsku retoriku.
Iako Mađarska trpi osude od strane lijevo orijentiranih grupa za ljudska prava i nekih članica EU, poput Njemačke i Francuske, njezine politike počele su utjecati na druge zemlje koje također uvode restriktivnije mjere.
Mađarska, ne obazirući se na kritike, nastavlja slijediti svoj put, čvrsto držeći do svog identiteta kao “Tvrđave Europe.”
Ovaj pristup, iako kontroverzan, pokazuje kako jedna zemlja može transformirati svoju migracijsku situaciju kroz kombinaciju fizičkih barijera, zakonskih promjena i političke odlučnosti.
