Bivše članice iznijele su optužbe za zlostavljanje sestara reda Misionarki ljubavi, koji je utemeljila sveta Majka Tereza.
Otprilike dvanaest bivših redovnica reklo je američkoj novinskoj stranici “Crux” da je svakodnevni život u zajednici karakteriziran “mikroagresijom” od strane poglavarica i drugih sestara.
Žene, od kojih je sedam dalo svoja imena, opisale su život u zajednici kao krajnje izoliran. Članice imaju malo kontakta sa svojim obiteljima, koje smiju posjećivati tek svakih deset godina. Bliska prijateljstva nisu dopuštena i ništa nije moguće bez pristanka nadređene osobe. Pisma bi se morala predočiti nadređenoj, a pozivi bi se mogli obavljati samo u njezinoj prisutnosti.
Anna Adamčikova, koja je napustila Misionare ljubavi 2018. i sada živi u Čileu, rekla je da je bila prisiljena jesti pokvarenu hranu. Ako ju je zbog toga zabolio trbuh, zamoljena je da tu fizičku patnju prinese Kristu. Redovito su je i vrijeđali. Depresija i suicidalne misli bile su česte među sestrama, rekla je Adamčikova.
Druge bivše redovnice prijavile su seksualno uznemiravanje od drugih misionarki. Ako se saznalo nešto o tome, sestra bi bila premještena. Pogođenima je naloženo da o tome šute. Isto se odnosilo i na zlostavljanje od strane svećenika. “Zaštitite Crkvu, zaštitite svećenike”, citira “Crux” neimenovanu bivšu redovnicu koja je ovu rečenicu čula kao reakciju Majke Tereze na zlostavljanje.
Obaviješten i Vatikan
Druga bivša sestra izvijestila je da je nakon napuštanja zajednice napisala pismo dikasteriju u Vatikanu u kojem je izvijestila o svojim iskustvima s misionarima. Tadašnji tajnik, nadbiskup José Rodríguez Carballo, osobno se susreo s njom i u razgovoru iznio daljnje pritužbe na Misionarke ljubavi, zbog kojih je bio “vrlo zabrinut”. Bojao se globalnog skandala oko reda. Eugenio de la Fuente iz Čilea, bivši svećenik koji je bio vrlo blizak zajednici, izvijestio je o sličnom susretu s papom Franjom. Godine 2018. dao mu je pismo u kojem je naveo pritužbe među misionarkama, a crkveni vođa je odgovorio: “Još jedno!”.
Majka Tereza živjela je od 1910. do 1997. godine, a papa Franjo ju je prije osam godina proglasio svetom. Časna sestra, koja dolazi iz današnje Sjeverne Makedonije, djelovala je kao misionarka prvenstveno u Indiji, a svoju vjersku zajednicu osnovala je 1950. godine. Danas se Misionarke ljubavi brinu za umiruće, siročad, beskućnike i bolesne u 139 zemalja. Majka Tereza je za svoj požrtvovni rad dobila mnoge nagrade, uključujući Nobelovu nagradu za mir 1979. godine.