Muslimani i Židovi su sljedbenici dviju velikih svjetskih religija – islama i judaizma.
Te religije dijele neke zajedničke točke, posebice monoteistička uvjerenja i bliskoistočno porijeklo, ali također imaju značajne teološke, povijesne i kulturne razlike.
Povijesna pozadina
Judaizam je jedna od najstarijih monoteističkih religija, koja svoje korijene vuče iz saveza između Boga i Abrahama, oko 2000. pr. Kr. Ključni spisi judaizma su Hebrejska Biblija, poznata kao Tanakh, i Talmud. Tanakh se sastoji od tri dijela: Tore (Zakona), Nevi’ima (Proroka) i Ketuvima (Spisa).
Islam, osnovan u 7. stoljeću po Kristu od strane proroka Muhameda, smatra se posljednjom objavom u nizu monoteističkih religija, uključujući judaizam i kršćanstvo. Kur’an, sveta knjiga islama, za vjernike predstavlja doslovnu Božju Riječ kako je objavljena Muhamedu. Hadis, zbirke izreka i djela Muhameda, također igraju ključnu ulogu u islamskoj doktrini.
Teološka uvjerenja
Koncept Boga
Središnje mjesto u židovskoj teologiji zauzima vjerovanje u jednog, nedjeljivog Boga, Jahvu, koji je Stvoritelj i Vladar svemira. Bog je i transcendentan i imanentan, uključen u svijet, ali i izvan njega. Shema, ključna židovska molitva, izjavljuje: “Čuj, Izraele! Jahve je Bog naš, Jahve je jedan!” (Ponovljeni zakon 6,4).
Islam je također strogo monoteistički, naglašavajući jedinstvo Boga (Alaha). Izjava vjere, ili Šehada, kaže: “Nema boga osim Allaha, a Muhamed je Njegov poslanik.” Alah je svemoćan, sveznajući i milosrdan. Iako je Alah izvan ljudskog razumijevanja, muslimani vjeruju u blizak osobni odnos s Bogom.
Proroci i sveti spisi
Tora je središnja Knjiga judaizma, za koju se tradicionalno vjeruje da je dana Mojsiju. Judaizam priznaje mnoge proroke, uključujući Abrahama, Mojsija i kralja Davida. Židovska učenja fokusiraju se na savez između Boga i židovskog naroda te na pridržavanje zakona i zapovijedi (Micvot).
Kur’an se u islamu smatra konačnom i potpunom Božjom objavom, koja nadilazi prethodne spise poput Tore i Biblije. Muslimani priznaju mnoge iste proroke kao judaizam, uključujući Mojsija (Musa) i Abrahama (Ibrahima), ali stavljaju Muhameda kao posljednjeg i konačnog proroka, čije su upute namijenjene vođenju cijelog čovječanstva.
Zagrobni život i spasenje
Židovska vjerovanja o zagrobnom životu su raznolika i nisu toliko središnja kao u islamu. Tradicionalni judaizam vjeruje u zagrobni život, uključujući uskrsnuće mrtvih i dolazak Mesije. Pravednost i pridržavanje Božjih zapovijedi su ključni za spasenje.
Islam stavlja veliki naglasak na zagrobni život, s detaljnom eshatologijom koja uključuje Sudnji dan, raj (Džennet) i pakao (Džehennem). Spasenje se postiže vjerom u Alaha, dobrim djelima i pridržavanjem pet stupova islama. Kur’an često spominje zagrobni život kao središnju komponentu vjere.
Vjerske prakse
Obožavanje i rituali
Židovsko obožavanje uključuje dnevne molitve, poštivanje Šabata (Subote) i sudjelovanje u festivalima poput Pashe (Pesah) i Yom Kippura (Dana pomirenja). Sinagogalni obredi uključuju čitanje iz Tore, a postoje brojni rituali vezani uz životne događaje, kao što su obrezanje (Brit Mila) i Bar/Bat Micva.
Pet stupova islama su središnji za muslimansko obožavanje: Šehada (vjera), Salah (molitva pet puta dnevno), Zakat (milodar), Sawm (post tijekom Ramazana) i Hadž (hodočašće u Meku). Petkom su značajne zajedničke molitve (Džuma), a džamije služe kao središnja mjesta za zajedničko obožavanje.
Dijetetski zakoni
Kašrut, židovski dijetetski zakoni, reguliraju što je dopušteno jesti. Oni uključuju zabranu svinjetine i školjki, te odvajanje mliječnih i mesnih proizvoda.
Halal dijetetski zakoni u islamu su slični u nekim aspektima, zabranjujući svinjetinu i alkohol. Životinje moraju biti zaklane na specifičan način (Dhabihah) da bi meso bilo halal.
Vjerski tekstovi i interpretacija
Tora je u judaizmu dopunjena Talmudom, opsežnim kompendijem rabinskih rasprava o židovskom zakonu, etici, filozofiji, običajima i povijesti. Židovska interpretacija često uključuje duboku analizu i komentare, s različitim tradicijama poput ortodoksnog, konzervativnog i reformnog judaizma.
Kur’an je dopunjen Hadisom, a islamska jurisprudencija (Šerijat) se izvodi iz tih tekstova. Interpretativne škole misli u islamu uključuju sunitski i šijitski, svaka sa svojim metodologijama i tradicijama.
Odnos i interakcije između Židova i muslimana
Kroz povijest, Židovi i muslimani su doživljavali razdoblja i sukoba i suradnje. Srednjovjekovno razdoblje, posebice u mjestima poput Al-Andalusa (muslimanska Španjolska), vidjelo je značajne kulturne i intelektualne razmjene između Židova i muslimana. Međutim, politički i teritorijalni sukobi, osobito u modernim vremenima, često su zatezali odnose između tih dviju zajednica.
Zaključak
Iako muslimani i Židovi dijele mnoga temeljna uvjerenja, posebice monoteizam i poštovanje prema sličnim prorocima, njihove vjerske prakse, interpretacije spisa i teološki naglasci značajno se razlikuju.
