Često se tvrdi da je Češka jedna od najsekularnijih zemalja na svijetu. Ta se tvrdnja obično temelji na sociološkim istraživanjima i podacima iz popisa stanovništva koji pokazuju da samo mali dio Čeha redovito posjećuje crkvu.
Prema izvješću “European young Adults and Religion” mladi u Češkoj su najmanje religiozni u Europi – čak 91% mladih od 16 do 29 godina kaže da ne pripada nijednoj vjeri.
Stoga je ova europska država poznata kao jedna od najmanje religioznih zemalja u Europi, a potencijalno i u svijetu. Kao razlog tome obično se navodi komunizam.
Potiskivanje vjere je taktika komunističkog režima, međutim, krivca ne treba tražiti samo u komunizmu. Uzmimo u obzir da su i susjedi Češke bili pod komunističkim režimom, ali Češka je još uvijek predvodnik u sekularizmu i nereligioznosti.
Dakle, nije samo jedan događaj promijenio vjerska gledišta u ovoj zemlji. Mnogi povjesničari vjeruju da je duga povijest antikatoličkih osjećaja i odbacivanja organizirane religije dovela do istaknutog ateizma koji je danas vidljiv u Češkoj.
Utjecaj Katoličke crkve
Odlučujući trenutak u vjerskoj povijesti Češke mogao bi biti događaj iz 1415. godine, kada je Katolička crkva naredila da se Jan Hus spali na lomači zbog hereze. Jan Hus je bio katolički svećenik, reformator, koji je imao mnogo sljedbenika, poznatih kao husiti, u tadašnjoj Češkoj.
Njegova smrt samo je dovela do daljnjeg ustanka i utjecaja Husita i odbacivanja Katoličke crkve. Više od dvjesto godina kasnije završio je Tridesetogodišnji rat, a katolička Habsburška Monarhija zavladala je teritorijem koji će kasnije postati Češka. Ljudi u Češkoj bili su prisiljeni prihvatiti vjeru s kojom se stoljećima nisu slagali.
Nije iznenađujuće da to nije dovelo do pozitivnih osjećaja prema Katoličkoj crkvi. Katolicizam, koji je u to vrijeme bio glavna religija, smatran je austrijskim uvozom koji je nasilno zamijenio “pravu” vjeru češke nacije – protestantizam.
Raskrižje s Habsburškom monarhijom, njemačkim jezikom i kulturom značilo je i odbacivanje katoličke vjere. Odbojnost prema katoličanstvu trajala je generacijama i samo je rasla tijekom Prvog svjetskog rata. Tek kad je rat završio i Čehoslovačka postala neovisna država, narod se konačno oslobodio katolicizma.
Komunistički režim
U drugoj polovici 20. stoljeća ravnodušnost prema crkvi dodatno je produbila antireligiozna propaganda komunističkog režima, no nereligioznost Češke, kako smo već naveli, ne treba tumačiti isključivo kao nasljeđe komunističke prošlosti.
Češko stanovništvo imalo je prilično dvosmislene stavove prema Crkvi čak i prije početka komunizma, što objašnjava zašto nijedna druga srednjoeuropska postkomunistička zemlja ne pokazuje tako nisku podršku tradicionalnoj vjeri kao stanovništvo Češke.
Nakon pada komunizma došlo je do kratkotrajnog porasta interesa za pojedine religije, ali nije potrajao. Danas se Česi prvenstveno identificiraju kao ateisti, agnostici ili se jednostavno nazivaju duhovnima.
Većina vjeruje u duhovne koncepte kao što su sudbina ili čuda, ali u nedavnoj anketi Pew Research Centera, 72% Čeha reklo je da se ne identificira ni s jednom određenom religijom.