U Finskoj je primijećen izniman porast religioznosti, osobito među mladim muškarcima, koji više dolaze na crkvena bogoslužja.
Rastuća uloga religije u cijelom svijetu posebno će se vidjeti u političkom kontekstu, kaže Hanna Salomäki, ravnateljica Crkvenog instituta Evangeličke luteranske crkve Finske za istraživanje i napredno usavršavanje.
Govoreći na teološkoj konferenciji časopisa Perusta početkom siječnja, Salomäki je spomenula kako su svjetske ekonomske sile povezane s nizom religija. Dakle, utjecaj vjere neće nestati iz svijeta u budućnosti.
Prema Salomäkiju, zapadne zemlje su iznimka u globalnom porastu religioznosti. U regijama poput Europe i Sjeverne Amerike, sudjelovanje u vjerskim događajima se smanjuje, a članstvo u vjerskim zajednicama opada. Ovo je oštar kontrast s ostatkom svijeta.
Finska naspram ostalih nordijskih zemalja
Salomäki je opisala kako u svim nordijskim zemljama broj članova nacionalnih crkava stalno opada, kao i broj krštenja. U Švedskoj je pad broja krštenja bio najznačajniji.
Iako se sličan pad dogodio u Finskoj, crkvene službe (krštenja, vjenčanja, ukopi) još uvijek imaju smisla za mnoge. Više od dvije trećine Finaca posebno smatra važnom pogrebnu službu. Međutim, Salomäki je primijetila generacijsku promjenu ovdje, jer mladi ljudi ne drže kršćanski pokop toliko važnim kao starije generacije.
U svakom slučaju, odlazak u crkvu u Finskoj nije baš čest. Skupina stalnih polaznika ostala je prilično stabilna tijekom proteklih godina.
Buđenje mladića
U zapadnim zemljama religiozne generacije zamjenjuju manje religiozne. Salomäki je izjavila da također nema znakova da ljudi postaju religiozniji kako stare.
No, u Finskoj je primijećen izniman porast religioznosti, osobito među mladim muškarcima. To se očituje, primjerice, u sudjelovanju muškaraca od 15 do 29 godina u crkvenim bogoslužjima.
U 2011. samo je 5 posto muškaraca mjesečno išlo u crkvu, dok je u 2019. ta brojka porasla na 12 posto. Odgovarajuće brojke za žene iste dobne skupine bile su znatno niže: 3 i 4 posto.
Mladići koji su se molili barem jednom tjedno porasli su sa 16 posto u 2011. na 26 posto u 2019. U međuvremenu, molitve žena su se smanjivale.
Vjeru u Boga ispovijedalo je 19 posto muškaraca u dobi od 15 do 19 godina 2011., dok je 2019. ta brojka porasla na 43 posto.
Prema Salomäkiju, ova značajna promjena je vrlo izuzetna u usporedbi s drugim zemljama. Nigdje drugdje na kontinentu nije uočena slična religioznost među mladim muškarcima, koja je veća od one među ženama i porasla je u odnosu na starije dobne skupine. Nije pronađeno sveobuhvatno objašnjenje, dodaje istraživanje, prenosi Evangelical Focus.
