Većina mladih Francuza nikada ili gotovo nikada ne ide na bogoslužje, dok samo 8% ide u crkvu više od jednom tjedno.
Sociolozi sa Sveučilišta u Bordeauxu i Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS), Charles Mercier i Philippe Portier, naručili su od javnog instituta Kantar da provede istraživanje o “odnosu francuske mladeži prema sekularizmu u globaliziranom svijetu”.
U lipnju 2023. preko interneta je ispitano 1000 mladih između 18 i 30 godina. Cilj je bio “izmjeriti i procijeniti u kojoj mjeri boravak u globaliziranom okruženju ima utjecaja na njihovo pozicioniranje s obzirom na francuski sekularizam”.
52 posto mladih Francuza ne pripada nijednoj vjeri
Istraživanje analizira pozicioniranje i interes za vjeru ovih mladih ljudi, pokazujući da 52% kaže da ne pripadaju nijednoj vjeri, 38% ističe da se s vjerom identificira (18% rimokatolicizam, 2% protestantizam, 2% pravoslavlje, a 12% islam). 10% ne zna ili ne želi odgovoriti na to pitanje.
Kao rezultat toga, većina mladih Francuza nikada ili gotovo nikada ne pohađa bogoslužje, dok samo 8% ide u crkvu više od jednom tjedno.
Unatoč tome, studija otkriva da 43% mladih Francuza kaže da vjeruje u Boga. “To predstavlja 4 do 5 bodova iznad cijele populacije, što je značajno za ovu vrstu pitanja”, rekao je Portier.
Međutim, 63% mladih Francuza vjeruje da vjera ima malu ili nikakvu važnost u njihovim osobnim životima, a samo 31% smatra je važnom (najviše muslimani)
Što je sekularizam?
Iako većina mladih (89%) kaže da ne razumije pojam sekularizma, oni ga drugačije shvaćaju.
Za 29% njih prije svega je riječ o ravnopravnom stavljanju svih religija; za 27% osigurava slobodu savjesti građanima; njih 22% smatra da se radi o odvajanju religija od političke sfere i države, a 15% smatra da je njegova uloga smanjiti utjecaj religija u društvu.
Istraživanja također naglašavaju da 60% mladih vjeruje da političari i novinari koriste sekularizam za ocrnjivanje muslimana.
Nadalje, prema istraživanju, vrlo velika većina mladih Francuza (68%) vjeruje da bi se “sekularizam trebao razvijati u Francuskoj”, ali ne postoji konsenzus o tome kako to učiniti: 24% njih kaže da bi razvoj trebao ići prema više tolerancije prema vjerskim izrazima, a 29% je za veću strogoću; dok 26% poziva na bolju suradnju između javnih institucija i države, a 28% poziva na veću odvojenost.
Vjerski simboli u javnosti
Čini se da su mladi inkluzivniji od svojih starijih kada je riječ o vjerskim simbolima u javnosti, navodi se u istraživanju.
Za 45% ih je u redu nositi vidljive vjerske simbole poput vela ili križeva u tvrtkama, a 24% se protivi. U državnim srednjim školama 43% mladih od 18 do 30 godina je za, dok 31% izražava svoje neslaganje.
Portier je istaknuo kako “samo 20% stanovništva ima jednaku toleranciju kao mladi na ovim prostorima”.
“Iskustva u njihovim svakodnevnim životima, kao što je boravak u društvu mladih ljudi koji ne jedu svinjetinu ili koji nose veo, mijenjaju doktrinarne obrasce koje su mogli prethodno steći. Za mlade ljude ovi vjerski simboli ne predstavljaju neku vrstu predradikalizacije i potencijalne prijetnje kako to veliki dio društva može vidjeti”, dodao je.
Nadalje, mladi smatraju da je “potrebno da se izraze onako kako žele. Svatko mora biti u mogućnosti činiti što želi sve dok poštuje slobodu drugih. Nošenje marame ili odabir jelovnika u školskom restoranu ne mora nužno značiti krizu društvenih veza”, objasnila je sociolog.
