Sedam žalosti Blažene Djevice Marije, koje se isto tako nazivaju i boli Marijine, religijske su teme i obredi koji se odnose na rimokatoličku teologiju.
Tema je obično prikazana na umjetnički način, djevica je prikazana kao probodena sa sedam mačeva ili vidimo kako s njezinog lica teku sedam suza. S obzirom na ovu temu, Mariju katolici često nazivaju ”Majkom žalosti” ili ”našom Gospom od žalosti”.
Sedam žalosti Blažene Djevice Marije kronološki prate događaje iz njezinog života s Isusom, kada se pretpostavlja da je iskusila jako puno tuge. Ti su događaji uglavnom preuzeti iz Biblije. Sedam žalosti Marije su:
1. Šimunovo proročanstvo iz Luke 2.
Ova žalost se usredotočuje na proročanstva i blagoslove, koje je Šimun izrekao nad malim Isusom i Njegovom obitelji, nakon što su Ga Marija i Josip predstavili u hramu. (Luka 2, 22-40) Šimun je prorokovao Mariji da će joj ”mač probosti dušu”. Ovo je vjerojatno bila referenca na tugu koju će iskusiti nakon što Isus umre na križu.
2. Bijeg u Egipat iz Mateja 2.
Ova žalost ukazuje na bijeg Marije, Josipa i Isusa u Egipat, kako bi pobjegli od ubojitog gnjeva kralja Heroda. Herod je želio ubiti Isusa, zajedno sa svim ostalim dječacima koji su bili do dvije godine starosti u Betlehemu i njegovoj okolici. (Matej 2, 13-18) Pretpostavlja se da je ovo za Mariju bio vrlo tužan događaj.
3. Gubitak malenoga Isusa u Jeruzalemu iz Luke 2.
Ova se žalost odnosi na situaciju kada je 12-godišnji Isus otišao od svojih roditelja, što se dogodilo nakon što je Njegova obitelj krenula natrag prema Nazaretu, nakon obilježavanja Pashe. Iako su Marija i Josip krenuli natrag kući, Isus je ostao i dalje u Jeruzalemu, što je dovelo do toga da Ga Marija i Josip nisu mogli pronaći tri dana. Nakon što su ga pronašli, vidjeli su da u hramu sjedi okružen pismoznancima, slušajući ih i postavljajući im pitanja. Marija je na to rekla Isusu: „Sinko, zašto si nam to učinio? Gle, otac tvoj i ja žalosni smo te tražili.“ (Luka 2, 48)
4. Susret s Isusom tijekom Njegovog hoda prema Kalvariji (ne spominje se u Bibliji).
Ova žalost želi naglasiti vrstu tuge, za koju se pretpostavilo da ju je Marija osjetila dok je gledala svoga Sina kako nosi križ, kako bi na njemu bio razapet. No, ne postoji biblijski zapis koji bi potvrđivao Marijin susret s Isusom, dok je On hodao prema Golgoti. Luka 23, 27 nas uči sljedeće: „Za njim je išlo silno mnoštvo svijeta, napose žena, koje su plakale i naricale za njim.“ Iako je moguće da je Marija bila u tom mnoštvu, to nigdje u Bibliji izričito ne piše.
5. Isusovo raspeće, opisano u Mateju 27, Marku 15, Luki 23 i Ivanu 19.
Ova se žalost usredotočuje na razapinjanje i Isusovu smrt na križu. Iako sva četiri evanđelja bilježe razapinjanje Isusa, samo nam Ivanovo evanđelje jasno govori da je Marija bila prisutna ispod križa. (Ivan 19, 25-27) U tom trenutku Isus zadužuje učenika Ivana da se brine o Mariji nakon Isusove smrti.
VIDI OVO: Marija: Portret žene koju je Bog koristio
6. Skidanje Isusa s križa, temeljeno na zapisima iz Mateja 27, Marka 15, Luke 23 i Ivana 19.
Ova žalost želi naglasiti tugu, za koju se pretpostavlja da ju je Marija osjetila kada je držala beživotno tijelo svoga Sina, nakon što je ono skinuto s križa. Biblija nas uči da je Isusovo tijelo s križa skinuo Josip iz Arimateje, (Ivan 19, 40) ali ondje ne čitamo ništa o tome da je Marija bila prisutna kada se to događalo niti da je držala Isusovo tijelo.
7. Isusov pokop, na temelju tekstova iz Mateja 27, Luke 23 i Ivana 19.
Ova se žalost usredotočuje na trenutke kada je Isusovo tijelo bilo položeno u grobnicu i naglašava tugu, za koju se pretpostavlja da ju je Marija osjetila kada se posljednji puta oprostila sa svojim Sinom. (Ivan 19, 42) No, Biblija nam izričito ne opisuje Marijinu prisutnost kod pokopa Isusa, kao ni to da je ona bila prisutna tijekom cjelokupnog postupka.
Teška i izazovna iskustva za Mariju
Svi ovi događaji u Marijinom životu bili su jako teška i izazovna iskustva. Vrlo je vjerojatno da je, kao majka, iskusila jako puno tuge, dok je gledala kako njezino dijete pati na različite načine. No, kao što je spomenuto, Biblija nam ne govori da je Marija iskusila tugu niti u vezi jednog od ovih događaja. U stvari, kod nekoliko od Sedam Marijinih žalosti, ne možemo znati je li Marija bila prisutna i je li rekla stvari za koje se tvrdi da jest, jer za to ne postoje potvrde u Bibliji.
Katolici će često proučavati i slijediti Sedam Marijinih žalosti, na način poistovjećivanja s Marijom, kako bi se lakše nosili s tugama iz vlastitih života. Postoje mnogi rituali i vjerovanja koja su povezana sa Sedam Marijinih žalosti.
U 13. stoljeću sedmorica trgovaca iz Firence, iz Italije, tvrdili su da ih je posjetila Marija i da im je rekla da trebaju uspostaviti novi red fratara. Trgovci su napustili svoje domove i obitelji i nakon toga su osnovali ”Red slugu Blažene Djevice Marije”, red koji je posebno bio posvećen ”Gospi od žalosti”. Red je posvetio papa Aleksandar IV 1256. godine. Brojanica gospi od žalosti naziva se ”Devetnica Gospi žalosnoj”.
Sedam milosrđa
1815. godine papa Pio VII odobrio je slijed molitava, u čast sedam žalosti. Svaka molitva započinje sa: „Žalujem za tebe, o Marija od žalosti…“ Nakon ovoga slijedi molitva ”zdravo Marijo”. Prema svetici i zaštitnici Švedske, svetoj Brigiti, postoji sedam milosrđa, koje Marija navodno daje onima koji svakodnevno meditiraju nad Sedam žalosti. Ta milosrđa uključuju utjehu, duhovnu obranu, posvećenje i obećanje da će molitelj vidjeti Marijino lice u trenucima smrti. Post gospi od žalosti je 15. rujna.
Biblija stavlja naglasak na to da ćemo se, nakon što postanemo djeca Božja i dalje suočavati s boli i patnjama, u kojima trebamo ustrajati. (Ivan 16, 33; Djela 14, 22) No, Biblija nas nigdje ne uči da se trebamo moliti Mariji, niti da trebamo meditirati nad njezinom boli, niti da je trebamo štovati zbog onih djela koja je učinila kao Isusova majka. U stvari, Hebrejima 4, 16 nas uči da imamo pristup Božjem prijestolju, gdje možemo izravno Bogu predati naše molbe kroz osobne molitve.
Može li vjernik proučavati tužne trenutke iz Marijinog života i cijeniti jedinstvenost izazova, s kojima se ona suočavala kao majka Mesije? Može. Treba li se vjernik moliti Mariji i očekivati kakve blagoslove od nje? Ne, apsolutno ne. Biblija nam zapovijeda da štujemo samo i jedino Boga. (Izlazak 20, 3)
Izvor: Gotquestions.org; Prijevod: Ivan H.
