Nakon treninga počela je masirati mišiće u gornjem dijelu tijela, a onda je osjetila kvržicu. Bio je to jasan signal Ivani Škorić (42) da mora hitno na pregled.
Ivanin invazivni rak dojke pojavio se između dva pregleda, a zastrašujuću dijagnozu priopćili su joj na rođendan. Ovo je priča o ženi koja ulijeva nadu u trijumf protiv zloćudnog karcinoma.
Kako ova mlada žena priča za Telegraf.rs, samopregledom je primijetila promjene na svom tijelu, a nakon što je odmah otišla kod liječnika, ustanovila je da su maligne.
Rak je slučajno otkrila
“Rak sam otkrila sasvim slučajno, samopregledom, a u prethodnom razdoblju bila sam u najboljoj formi u životu, što je vrlo zanimljivo jer nisam imala nikakvih simptoma, nisam ni kihnula. Osjećala sam se odlično, trenirala sam i radila. Nakon jednog treninga počela sam masirati gornje mišiće i osjetila kvržicu koja se ne miče i ne boli, to mi je bio alarm. Zakazala sam termin i napravila mamografiju kao i ultrazvuk te je sve pokazalo da se zapravo radi o malignim promjenama. Napravili su hitnu biopsiju i pokazalo se da je riječ o karcinomu – kaže Ivana.
Samo saznanje, kako kaže, podnijela je sasvim mirno, a pitanja tipa “zašto ja, kako ću dalje, što ću sad?” nisu joj bila na pameti.
VIDI OVO: Oboljeli od raka su opisali prve simptome bolesti: Evo što su prvo primijetili na tijelu!
Ivana je dijagnozu mirno prihvatila
“Priopćenje dijagnoze prihvatila sam dosta mirno, možda ne tipično. Valjda zato što imam dvije mlađe sestre i kćer. Bilo mi je u glavi “dobro, mogu ja ovo preživjeti” i nisam puno razmišljala zašto baš ja, što ću sad i kako ću, već mi je bilo u glavi što trebam sada napraviti da nastavim normalno živjeti”, priča hrabra majka.
Ivana je sada već na kraju bitke iz koje izlazi, a pozitivne misli, kako kaže, spriječile su je da dopusti da je bolest definira.
“Sada se osjećam jako dobro i pri kraju sam liječenja. Ostalo mi je par injekcija i još nešto lijekova, ali gotovo je i osjećam se fantastično. Negdje i ja mislim da je stvar u glavi, kako prihvatiš dijagnozu i ne dopustiš li da te bolest definira. Ako to shvatiš kao neki izazov koji trebaš savladati i preživjeti, onda nema druge opcije osim života. Treba se boriti”, kaže Ivana.
Kako kaže, Ivani je okruženje dragih ljudi puno značilo u teškim trenucima i zahvalna im je, dodaje, što joj nisu dopustili da se razboli i izgubi kao žena.
VIDI OVO: 3 molitve za oboljele od raka
“Puno je značila podrška obitelji i to su trenuci kada vidiš tko su ljudi oko tebe i tko si ti. To je dijagnoza koja otvara oči. Stalno zanovijetanje i pitanja “kako si, što si jela, kakva ti je krvna slika” i slično nije mi toliko značilo, umorilo me, ali podrška ljudi oko mene, u smislu nisu mi dopustili da se osjećam bolesna, značilo mi je puno. Nisu me isključivali iz svakodnevnih događanja i trudili su se, posebno jedna grupa mojih prijatelja, da sa mnom uopće ne razgovaraju o raku i liječenju, već da me potpuno zamijene u normalnom životu. Najvažnije je da se okružite ljudima koji vam odgovaraju. To mi je bilo najljekovitije”, kaže Ivana.
Ističe da vjera u liječnike mora postojati jer oni, kako kaže, ipak najbolje znaju što rade.
“Morate vjerovati liječnicima, a nikako onima koji su savjetima i ogovaranjima “pričali”. Trebaju se fokusirati na sebe, na izlječenje i ne bojati se”, ističe Ivana.
Najvažniji su redoviti pregledi
Ova junakinja ne poriče da put do ozdravljenja nije lak, zbog čega ističe da su kod ovakvih bolesti najvažniji redoviti pregledi.
“Nije lako kad krenete u cijelu priču. Vaš cijeli život se mijenja. Ono što sam mogla jučer, sutradan više nisam mogla. Ne mogu ići na posao, ne mogu trenirati. Pod kemoterapijom ponekad ne mogu ustati iz kreveta. Gubim kosu, koža mi se suši i više ne sličim sebi. To su stvari koje samo netko tko je prošao cijeli proces može razumjeti, a nije lako, ali onda se trebaš okružiti ljudima koji te neće sažalijevati i dopustiti da se izgubiš kao žena. To je jako važno u tim trenucima. Ja sam između dva pregleda dobila rak, i to jako invazivan, pa da sam malo ranije otišla na pregled, možda bih sve ovo lakše prebrodila, a da sam malo zakasnila, ne bismo voditi ovaj razgovor” zaključila je hrabra Ivana.
Donesimo pred Boga u molitvi ovu majku neka je u Isusovo ime blagoslovi na putu ozdravljenja!
