Ako ćemo iskreno, pitanje koje često imamo je “zašto?” I u naslovu članka se pitamo zašto Bog dopušta mentalne bolesti.
Pitamo se “zašto ovo, zašto ono …”? Ovo nije novo pitanje. To je pitanje koje su Isusovi sljedbenici postavljali tisućama godina.
Evanđelist Ivan govori o jednom važnom događaju.
Prolazeći ugleda čovjeka slijepa od rođenja. Zapitaše ga njegovi učenici: “Učitelju, tko li sagriješi, on ili njegovi roditelji te se slijep rodio? Odgovori Isus: “Niti sagriješi on niti njegovi roditelji, nego je to zato da se na njemu očituju djela Božja. Dok je dan, treba da radimo djela onoga koji me posla. Dolazi noć, kad nitko ne može raditi. Dok sam na svijetu, svjetlost sam svijeta.” (Ivan 9, 1-5)
Kroz ovu priču ne dobivamo jasne odgovore, ali dobivamo nekoliko korisnih istina.
1. “Tko li sagriješi”?
U to je vrijeme bilo uobičajeno pogrešno shvaćanje da su tjelesne ili duševne bolesti Božja kazna za grešno ponašanje. Iako danas ne donosimo odmah takav zaključak, još uvijek težimo tražiti uzrok. Isusovi sljedbenici borili su se s istim pitanjem koje mi danas često postavljamo: zašto se to dogodilo?
2. “Niti sagriješi on niti njegovi roditelji”
Suprotno uobičajenom vjerovanju tog vremena, Isus je pojasnio da čovjekova sljepoća nije izravna posljedica ponašanja njegovih roditelja. Nemojte se zavesti: naši grešni postupci mogu imati teške posljedice, ali ne znači da je mentalna bolest Božja kazna za nešto što činimo krivo. Umjesto toga, postojeći grijeh i slomljenost u svijetu često dovode do borbi s kojima se danas suočavamo.
PROČITAJTE: Čovjekov pad: Što se dogodilo kada je čovjek pao?
Kada je Bog stvarao ljude, nazvao nas je “vrlo dobrima”. Udahnuo je svoj vlastiti život u nas, izdvajajući nas od ostatka stvorenja (Postanak 1, 26-27; Psalam 8). Božji plan pozivao je ljude da napreduju dok žive životom za koji su stvoreni. Međutim, prvi ljudi na kraju su odlučili da mogu stvoriti za sebe ono što samo Bog može stvoriti za nas. U tom je trenutku sve stvoreno bilo odvojeno od Boga (Postanak 3, 1-7).
Znamo da je grijeh prouzročio trajnu štetu, čije posljedice možemo vidjeti danas. Postoje trenuci kada duboko u sebi znamo da život ne bi trebao biti ovakav i možemo osjetiti da je Bog morao imati drugačiji plan za svijet.
Božji plan nije bila mentalna bolest, ali vidjet ćemo da Bog ni to ne ignorira.
3. “Božja moć”
Isus iznosi scenarij koji daje više nade: čovjekova sljepoća dogodila se kako bi se Božja moć mogla pokazati. Kasnije u ovom odlomku Isus liječi čovjekovu sljepoću.
Ovo je dobra vijest jer Isus čini isto u nama kada vjerujemo u Njega. On spašava i obnavlja. Isus je u misiji donijeti nadu i iscjeljenje, počevši od vas!
Jedan od prvih vođa crkve, apostol Pavao, ohrabruje nas u Rimljanima 5, 1-6:
Opravdani dakle vjerom, u miru smo s Bogom po Gospodinu našem Isusu Kristu. Po njemu imamo u vjeri i pristup u ovu milost u kojoj stojimo i dičimo se nadom slave Božje. I ne samo to! Mi se dičimo i u nevoljama jer znamo: nevolja rađa postojanošću, postojanost prokušanošću, prokušanost nadom. Nada pak ne postiđuje. Ta ljubav je Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji nam je dan!
Kroz našu vjeru u Krista možemo se radovati u bilo kojoj okolnosti dok razvijamo postojanost, karakter i nadu. Kada naiđemo na probleme i kušnje, znamo da nam one pomažu razviti postojanost. A postojanost razvija snagu karaktera, a karakter jača našu pouzdanu nadu u spasenje. I ova nada neće dovesti do razočaranja.
4. “Svjetlost svijeta”
Isus povezuje ovaj susret s razlogom zbog kojeg je došao: on je svjetlost svijeta. Na neki način, došao je i nama otvoriti oči od sljepoće!
Bilo da se radi o članu obitelji ili o vašoj dijagnozi, ako Mu dopustite, Bog će čak i to iskoristiti zajedno za njegovo dobro (Rimljanima 8, 28). Kroz Isusa možemo s pouzdanjem očekivati vrijeme kada više neće biti suza, tuge ili boli (Otkrivenje 21, 3-4).
PROČITAJTE: Pijem antidepresive i vjerujem da Isus liječi
Oni koji se bore s mentalnom bolešću mogu se osjećati još obeshrabrenije kada im se kaže da se njihovi problemi mogu jednostavno “riješiti molitvom”. Mnogi ne razumiju vaše poteškoće, jer ih nisu iskusili.
Iako je ključno zadržati svoju vjeru tijekom teških sezona, suočavanje s mentalnom bolešću nije znak slabe vjere, niti vas borba s vašim mentalnim zdravljem diskvalificira od bliskog odnosa s Isusom. Potičemo vas da potražite pomoć. Postoje savjetnici, psihoterapeuti i psihijatri koji bi voljeli razgovarati s vama i pomoći vam da iskusite olakšanje.
