Novo istraživanje otkriva zabrinjavajuće rezultate – opasna kemikalija prisutna je u urinu većine Amerikanaca.
Herbicid glifosat postao je toliko raširen u američkoj opskrbi hranom da je više od 80% testiranih Amerikanaca, uključujući 87% djece, pokazalo prisutnost te kemikalije u svom urinu.
Stručnjaci upozoravaju na povezanost te kemikalije s rakom i drugim zdravstvenim problemima. Unatoč njezinoj prevenciji u prerađenoj hrani, mnogi ljudi nisu svjesni njezine opasnosti, piše CBN.
Iako je to samo jedna od mnogih briga koje utječu na zdravlje i dugovječnost, postoje načini za smanjenje rizika i duže življenje.
Sve je više stogodišnjaka
Dugovječnost, odnosno život iznad stote godine koji je nekoć bio rijetkost, danas predstavlja brzo rastući segment populacije. Broj stogodišnjaka diljem svijeta raste, pri čemu Sjedinjene Američke Države imaju najveći broj od 72 000. Prema studijama Ujedinjenih naroda, predviđa se da će do 2050. godine globalno biti više od tri milijuna stogodišnjaka.
Međutim, kako bi ta produžena dugovječnost bila doista korisna, važno je osigurati da starija populacija ne pati od pogoršanja zdravlja, budući da mnogi pojedinci izražavaju nelagodu zbog dugog života ako to znači nemogućnost obavljanja aktivnosti ili prepoznavanja voljenih osoba tijekom posljednjeg desetljeća života.
Što ljudi rade da duže žive?
Dr. Steven Gundry, vodeći stručnjak za starenje, izaziva uobičajenu pretpostavku da starenje znači loše zdravlje. Naglašava da to ne mora biti slučaj. U svojoj knjizi “Paradoks dugovječnosti: Kako umrijeti mlad u zreloj dobi”, dr. Gundry identificira navike zdravih stogodišnjaka ističući njihovu izbjegavanje nemoći, raka i Alzheimerove bolesti. Ti pojedinci zadržavaju fiziologiju i vitalnost osobe od 50 godina, unatoč visokoj dobi.
Stogodišnjaci imaju zdraviju crijevnu floru
Jedan od ključnih čimbenika koji razdvaja zdrave stogodišnjake od bolesnijih je zdrava crijevna flora. To znači da je njihova crijevna mikrobiota bogata korisnim bakterijama. Dr. Gundry ističe da je iznenađujuće da stogodišnjaci iz cijelog svijeta imaju raznoliku crijevnu mikrobiotu sličnu mikrobioti osoba od 30 godina.
Dovoljan broj pravih bakterija može spriječiti gotovo svaku vrstu bolesti, uključujući nasljedne bolesti. Informacije koje dolaze iz mikrobiote utječu na aktiviranje ili deaktiviranje gena, što se naziva epigenetika, te ova interakcija ima važnu ulogu u regulaciji djelovanja gena.
Izbjegavaju procesiranu hranu
Dr. Gundry ističe da je ključ za zdravu crijevnu mikrobiotu izbjegavanje procesirane hrane, posebno one koja sadrži herbicid glifosat. Upozorava da je glifosat vjerojatno najveći zdravstveni problem s kojim ljudi nisu svjesni da se suočavaju.
Taj herbicid prisutan je u svim našim proizvodima, u svim žitaricama, kruhu, keksima te čak i u mnogim dječjim žitaricama i granoli. Osim što se povezuje s rakom i drugim zdravstvenim problemima, glifosat može uništiti korisne bakterije u crijevima i čak uzrokovati “prosijavanje” crijeva. Ova vrsta oštećenja crijevne barijere može rezultirati migrenama, kroničnim umorom i autoimunim bolestima poput celijakije.
Povremeno poste
Pored pravilne prehrane, zdravi stogodišnjaci prakticiraju i post tijekom određenih razdoblja. Redoviti post u minimalnom trajanju od 12 sati unutar 24-satnog razdoblja potiče organizam da se riješi svega što ometa preživljavanje. Povremeni post pokazao se korisnim u prevenciji ateroskleroze, Alzheimerove bolesti, srčanih bolesti i potencijalno raka, dok istovremeno jača imunološki sustav.
Minimalno koriste lijekove
Još jedna uobičajena karakteristika zdravih stogodišnjaka je minimalna uporaba lijekova, ili čak njihova potpuna izbjegavanja. Dok mnogi ljudi, poput dijabetičara, uzimaju specifične lijekove, dr. Gundry tvrdi da se zdravijim izborima hrane može čak i preokrenuti potreba za njima. On ističe da je uspio odvesti sve osobe s tipom 2 dijabetesa s lijekova za snižavanje šećera u krvi putem poučavanja o pravilnoj prehrani.
Antibiotici i uobičajeni analgetici mogu oštetiti crijevnu mikrobiotu, a čak i lijekovi poput antacida mogu dovesti do drugih problema. Često se susreće s pacijentima oboljelima od demencije i zatajenja srca koji su dugotrajno uzimali ove lijekove, iako je FDA upozorila da se ne bi smjeli koristiti dulje od dva tjedna jer su vrlo opasni.
Aktivni su
Dr. Gundry ističe da tjelesna aktivnost održava tijelo u dobrom stanju, bez obzira na dob. Poboljšava protok krvi, posebno prema mozgu. Žene koje redovito vježbaju tijekom svog života imaju 90% manji rizik od Alzheimerove bolesti u usporedbi s onima koje to ne čine. Vježbanje jača mišiće i kosti, sprječavajući tako ozljede. Ispostavlja se da je hodanje uzbrdo i nizbrdo iznimno dobra vježba jer djeluje na područje tijela između koljena i kuka, u kojem se nalazi većina naše mišićne mase.
Pet gradova diljem svijeta s najvećim brojem stogodišnjaka nalazi se na brdovitim terenima. Jedini takav grad u Sjedinjenim Američkim Državama je Loma Linda, što znači “prekrasno brdo” na španjolskom jeziku. Ovaj grad u Kaliforniji ne samo da ima najveću koncentraciju stogodišnjaka u Americi, već i najveću koncentraciju adventista sedmog dana.
Pripadnici te denominacije izbjegavaju prerađenu hranu i lijekove, dok istovremeno prakticira post i vježbanje. Dr. Gundry je godinama prakticirao kirurgiju srca u Loma Lindi i bio je inspiriran ljudima i njihovim zdravim načinom života, zbog čega je preusmjerio svoju medicinsku praksu na podučavanje svijeta kako živjeti snažno i u visokoj dobi.
