U crkvama u Kataru nisu dopušteni križevi, a prelazak na kršćanstvo se smatra otpadništvom

U kršćanskim crkvama u Kataru nisu dopušteni križevi niti drugi vanjski vjerski znakovi, a prelazak na kršćansku vjeru se smatra teškim otpadništvom.

Dok se nogometni navijači diljem svijeta okupljaju u Kataru za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022., glasnogovornik dobrotvorne organizacije Open Doors postavio je pitanje zašto su službeno registrirane kršćanske crkve u Kataru skrivene u jednom kompleksu.

“Iako se posjetitelje potiče da posjete katarske muzeje, mjesta drevne baštine i trgovačke centre, jedna stvar koju neće moći učiniti je posjetiti crkvu”, kaže Anastasia Hartman, glasnogovornica Open Doorsa za zagovaranje na Bliskom istoku.

“Živa kršćanska zajednica u zemlji potpuno je skrivena od pogleda.”

Sve službeno registrirane kršćanske crkve u Kataru nalaze se unutar jednog kompleksa u glavnom gradu Dohi: kompleksa Mesaymeer. Otvoren je za kršćane koji su dio znatne zajednice u zemlji, a dopušten je pristup i nemuslimanskim posjetiteljima.

U crkvama u Kataru nisu dopušteni križevi

U crkvama nisu dopušteni nikakvi vanjski vjerski znakovi, poput križeva. Autohtonim Katarcima nije dopušteno ući u kompleks. Nekoliko drugih iseljeničkih crkava još uvijek postoji vani, ali nemaju zakonsko dopuštenje za prakticiranje svoje vjere.

“U 2020., sa širenjem Covida-19, vlada je poslala obavijest crkvama u kojoj se navodi da je dopuštenje za okupljanje izvan kompleksa suspendirano”, kaže Anastasia.

“Ovo je ostavilo više od stotinu crkava bez dozvole za rad. Sada, kada je pandemija popustila, zemlja je ponovno otvorena. Međutim, još uvijek nema znakova da su crkve dobile dozvolu za ponovno otvaranje. Bilo je nekih znakova da će vlada izdati dozvole, ali to se nije dogodilo.”

VIDI OVO: Što kršćani trebaju znati o Katru?

Prelazak na nemuslimansku vjeru smatra se otpadništvom

U međuvremenu, mali broj katarskih autohtonih obraćenika nema službenu dozvolu za sastajanje. Prelazak na nemuslimansku vjeru smatra se otpadništvom i prema islamskom šerijatskom zakonu službeno se kažnjava smrću. To se nije provodilo godinama, iako su suočeni s velikim pritiskom muslimanskih obitelji i članova zajednice.

Prelazak s islama ne može se službeno priznati, što uzrokuje pravne probleme i gubitak statusa, skrbništva nad djecom i imovine. Domaći i migranti obraćenici riskiraju diskriminaciju, uznemiravanje i policijski nadzor.

Kompleks Mesaymeer stvorio je otac sadašnjeg katarskog emira kao korak vlade u promicanju međureligijskog dijaloga.

Anastasia kaže: “To je lijepa gesta. Međutim, sada je prenapučeno. Vrijeme je da katarski kršćani hodaju ‘slobodno’ – vjersko izražavanje je ljudsko pravo, a ne nešto što treba skrivati ​​kao da je sramota.”

Katar je 18. na svijetu po progonu kršćana

Katar je trenutno broj 18 na Open Doors World Watch Listu, koji rangira nacije u kojima se kršćani suočavaju s najekstremnijim progonom i diskriminacijom zbog svoje vjere.

“Članak 18 UN-ove Opće deklaracije o ljudskim pravima kaže da bi svatko trebao moći izraziti svoju vjeru ‘poučavanjem, praksom, štovanjem i obredom’,” kaže Henrietta Blyth, izvršna direktorica Open Doors UK and Ireland.

“Iako cijenimo korake koji su poduzeti da se zajednice iseljenika smjeste u kompleks Mesaymeer, Open Doors traži od njih da dopuste vjerskim organizacijama – i iseljeničkim i domaćim – da djeluju mirno, bez nadzora i uplitanja.”

NAJNOVIJE

NE PROPUSTITE!