Mnogi postavljaju pitanje je li kraljica Elizabeta II. nakon svoje smrti otišla u raj? Je li doista vjerovala u Boga tijekom svojeg života?
Kraljica Elizabeta II, je prema pisanju portala Christianity.org.uk imala snažnu kršćansku vjeru koja je kroz njezin život bila vidljiva u njezinim riječima i djelima.
Kao i njezina formalna uloga ‘branitelja vjere i vrhovne poglavarice Engleske crkve’, koja je došla s monarhijom, njezina osobna vjera bila je očita i prije nego što je okrunjena.
Prva javna molitva kraljice Elizabete II.
‘Molite se za mene … da mi Bog da mudrosti i snage da izvršim svečana obećanja koja ću dati, te da mogu vjerno služiti Njemu i vama, sve dane svog života.’
To je bila molitva koju je uputila kraljica Elizabeta II. u svom prvom božićnom prijenosu 1952. godine. Njezin otac, kralj George VI., umro je 6. veljače 1952. godine. Princeza Elizabeta i vojvoda od Edinburgha bili su u Keniji dok je ona stupala na prijestolje. Okrunjena je za kraljicu 18 mjeseci kasnije, 2. lipnja 1953. u Westminsterskoj opatiji u Londonu.
Njezina božićna javljanja Commonwealthu (koja prenose televizijske postaje) među rijetkim su govorima koje sama piše.
Često se pozivala na Isusa Krista, utemeljitelja kršćanstva, čije se rođenje slavi na Božić. Uz svoju službenu ulogu poglavarice Engleske crkve, kraljica je izražavala osobnu vjeru u Isusa Krista. Kao što je rekla u svojoj božićnoj emisiji u prosincu 2000.: ‘Za mene Kristova učenja i moja osobna odgovornost pred Bogom pružaju okvir po kojem pokušavam voditi svoj život.’
Krunidba kraljice Elizabete II. uz molitvu i svetu pričest
Kraljica je okrunjena u duboko simboličnoj crkvenoj službi koja je osmišljena 973. godine, a uključivala je molitve i svetu pričest. Kugla, žezlo, prsten i kruna korišteni u ceremoniji uključuju križ koji simbolizira vladavinu Isusa Krista nad svijetom.
Iako su krunski dragulji optočeni mnogim najvrjednijim draguljima na svijetu, Biblija se predstavlja tijekom krunidbe i opisuje se kao “najvrjednija stvar koju ovaj svijet može dati”.
Najsvetiji trenutak u srcu ceremonije je pomazanje, kada se uklanjaju simboli kraljevskog statusa. Kraljica, koja je sjedila ispod baldahina kako bi sakrila sveti trenutak od kamera, bila je odjevena u jednostavnu bijelu haljinu bez dragulja ili krune.
Dok ju je nadbiskup pomazivao uljem, molitve izgovorene nad njom pozvale su Božjeg Svetog Duha da je odvoji za Božju službenicu.
Tema služenja provlači se kroz cijelu krunidbu i, tijekom duge vladavine Kraljice, bila je inspirirana požrtvovnim životom Isusa Krista, koji je za sebe rekao: ‘nije došao da bude služen, nego da služi’.
Kraljica je 2008. rekla: ‘Nadam se da ćete, poput mene, biti utješeni primjerom Isusa iz Nazareta koji je, često u okolnostima velikih nevolja, uspio živjeti otvoren, nesebičan i požrtvovan život… On jasno daje do znanja da istinska ljudska sreća i zadovoljstvo leže više u davanju nego u primanju; više u služenju nego u tome da budeš služen.’
Odgovor na pitanje je li kraljica Elizabeta II. u raju samo Bog zna. Mi ne možemo pročitati što je doista bilo u nečijem srcu.
