”Halloween” je nastao kao kombinacija riječi ”All Hallows” i ”Even” ili ”E’en” i odnosio se na večer koja je bila prije dana Svih svetih. Je li Halloween nešto pogansko i zlo?
Mnogi kršćani neodlučni su u vezi toga trebaju li ili ne obilježavati Halloween ili Noć vještica. Jer ipak, radi se o danu za koji se čini kao da naglašava tamu, natprirodno i strah.
Nadalje, postoje tvrdnje da je Noć vještica poganske i zle prirode, što je tvrdnja koja uopće nije istinita. Iznenađenje! Noć vještica ili Halloween nije nastao kao poganski blagdan.
Značenje riječi ”Halloween” ili Noć vještica
”Halloween” je nastao kao kombinacija riječi ”All Hallows” i ”Even” ili ”E’en” i odnosio se na večer koja je bila prije dana Svih svetih, odnosno 1. studenoga. Izraz ”hallow” znači ”svet”; kao što molimo: „Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje.“ (Matej 6, 9)
Prije u povijesti Crkve, kršćani su počeli proslavljati ”svece” ili junake vjere. Do 7. stoljeća dan Svih Svetih godišnje se obilježavao u kršćanskom svijetu. Pravoslavne crkve obilježavale su nedjelju nakon Pedesetnice, dok su Rimokatoličke crkve obilježavale 13. svibnja. Bez sumnje, podrijetlo dana Svih svetih i večeri prije toga dana (ili ”Halloween”) je u cijelosti kršćansko.
Halloween i poganski ”Samhain” blagdan
Pretpostavljena povezanost s poganskim potječe iz činjenice da je rimska katolička crkva od 8. stoljeća počela obilježavati dan Svih Svetih 1. studenog. Mnogi učenjaci uvjereni su da su kršćanski vođe pokušali učiniti kršćanskim poganski praznik koji se naziva ”Samhain”, kojeg se obilježavalo na isti dan. No, postoji nekoliko razloga zbog kojih se može tvrditi da ovo nije točno.
Prvo, trebamo naglasiti da se o Samhain blagdanu ništa sa sigurnošću ne zna. Čini se da su taj blagdan obilježavali određeni sjeverno-keltski narodi, posebice u Irskoj i Škotskoj, o kojima, sve dok nisu postali kršćani, nisu postojali nikakvi zapisi.
Bez obzira na nepostojanje zapisa, učenjaci su izmislili nerazumne tvrdnje o tome da je Samhain dan posvećen mrtvima, kada bi ljudi žrtvovali ljude mračnim silama. U stvarnosti, sve što znamo o tom blagdanu jest to da je on označavao promjenu godišnjeg doba. Točnije, naziv Samhain potječe iz staro-irske riječi koja ugrubo znači ”završetak ljeta”.
Drugo, u vrijeme kada je dan Svih svetih bio povezan s datumom 1. studenoga, kršćanstvo je već barem 300 godina postojalo u sjeverno-keltskom području. Ne postoje naznake koje govore da se Samhain može povezati s poganskim praksama koje su bile povezane s Rimskim Carstvom, koje je bilo udaljeno više od 2.400 kilometara preko mora i kopna, što bi bio razlog za promjenu datuma blagdana.
Treće, irski kršćani prvotno su obilježavali dan svetaca 20. travnja. Stoga, vjerojatnije je da su se prisjećali preminulih u travnju, nego za vrijeme Samhaina, 1. studenog. Kada je dan Svih svetih prebačen na 01. studenog u katoličkim crkvama, tako se promijenilo i obilježavanje dana mrtvih.
Posljednje, kao što je dan učenjak predlaže, razlog zbog kojeg je 01. studenog odabran kao dan Svih svetih leži u tome što su hodočasnici, koji su putovali u Rim kako bi obilježavali dan svetih, mogli lakše doći do hrane nakon žetve, nego u proljeće.
Halloween svoje korijene ima u kršćanstvu
Zbog čega onda mnogi učenjaci povlače usporedbe između Halloween-a i Samhaina? U 19. stoljeću, kulturološki antropolog James Frazer proučavao je prakse sjeverno-irskih naroda na dan ”Hallowmas”-a; izraz koji obilježava trodnevno vrijeme, od 31. listopada, Halloween-a, 1. studenoga, dana Svih svetih i 2. studenoga, Dušnog dana. Utvrdio je da su tradicije Hallowmas-a ukorijenjene u Samhainu i nakon toga je zapisao da je drevni poganski festival bio dan štovanja mrtvih. Iako je vjerojatno kršćanstvo bilo to koje je povezalo Samhain s mrtvima, Frazer je tvrdio drugačije. Nakon toga izgleda kao da je svaki drugi kulturološki antropolog nakon Frazera samo ponovio tu tvrdnju, često puta uz pretjerivanje.
Frazer je vjerovao da je korijen kršćanstva poganstvo i u svojim spisima često puta je pokušavao ponuditi dodirne točke između ovo dvoje. Zbog toga je još neobičnije to što su evangelički kršćani prihvatili njegove tvrdnje i što predlažu odustajanje od obilježavanja Halloween-a, jer je taj dan navodno povezan s poganskim blagdanom. U stvari, Halloween svoje korijene ima u kršćanstvu, a odabir datuma vrlo vjerojatno nema ništa zajedničko sa Samhainom.
Halloween je izgubio kršćansko porijeklo
Nažalost, trebamo reći i to da moderno obilježavanje dana Halloween, barem u Zapadnim zemljama, izgubilo svoje kršćansko podrijetlo. No ne bi nas trebalo iznenaditi da se blagdan koji slavi smrt, kod kršćana razvio u nešto mračno i natprirodno. Nakon svega, smrt je misteriozna i strašna za one koji ne znaju evanđelje. No, kao kršćani, možemo obilježavati živote onih koji su umrli u Kristu, jer znamo da je ”smrt uništena u pobjedi”. (1. Korinćanima 15, 54) Nemamo se čega bojati.
Iako će naša tijela umrijeti, naš će duh živjeti s Kristom (Filipljanima 1, 21) sve do Njegovog drugog povratka na Zemlju, kada će stvoriti sve novo (2. Petrova 3, 13) i kada će nas zaodjenuti u nova, proslavljena tijela (Filipljanima 3, 20-21). Halloween nam nudi idealnu priliku za pokazivanje suprotnosti kršćanskih, u odnosu na nekršćanske poglede na smrt i za dijeljenje nade koju mi imamo u Kristu.
Umjesto prepuštanja dana Halloween izgubljenima, povratimo taj dan i iskoristimo ga Bogu na slavu. Neka nam Bog pomogne da budemo svjetlo u tami i kako da na kreativne načine vratimo svetost natrag u ovaj dan.
Autorica: Angie Mosteller; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Crosswalk.com
