Biblija se u više vidova načelno razlikuje od ostalih knjiga svjetske povijesti, tako da predstavlja jedinstveno, neponovljivo i neusporedivo djelo.
Iako je nastajala više od tisuću godina, Biblija odražava jedinstveni kontinuitet: Bibliju je u razdoblju od oko tisuću petsto godina napisalo oko 45 pisaca različita podrijetla i zanimanja. Među njima su, primjerice, visokoškolovani Mojsije, visoki vojni zapovjednik Jošua, premijer Danijel, peharnik Nehemija, kralj David, pastir Amos, ribar Petar, carinik Matej, liječnik Luka i šatorar Pavao. Osim toga dijelovi Biblije su nastajali na neobičnim mjestima: u pustinji (Mojsije), u zatvoru (Jeremija), u palači (Danijel), na putovanjima (Luka) ili u progonstvu (Ivan); a i pri svim zamislivim raspoloženjima pisaca kao što su radost i ljubav, strah i briga, nevolja i očaj. Unatoč rasponu od 60 naraštaja, kakav se inače ne nalazi nigdje drugdje što se tiče vremena nastajanja i pripadnosti njenih autora različitim društvenim slojevima, Biblija je jedinstvene tematike i usklađena slijeda. Pisci obrađuju na stotine tema posebno upadljivim skladom i kontinuitetom. Da su ljudi iz tako udaljenih vremenskih razdoblja i tako različitih osobnosti bez Božjega djelovanja obrađivali teme takva raspona, iskustvo govori da se ne bi moglo očekivati jedinstvo. Biblijsko učenje o Bogu, kao i povijest spasenja za čovječanstvo, provlače se poput crvene niti kroz cijelu Bibliju.
Biblija sadrži široku paletu književnih vrsta kakvu se ne može naći ni u kojoj drugoj knjizi. Nasuprot tome, nedostaju književne vrste koje ne obvezuje istinitost, kao što su bajke, legende i sage. Isto tako ne nalazimo pretjerivanja ni umanjivanja, kakva poznajemo iz satira, rugalica, junačkih priča ili komedija.
Bibliji je svojstvena nevjerojatna mnogostranost. Ona je istodobno vjerska, zakonska i povijesna knjiga. Ona prenosi temelje mnogih područja znanosti i sadrži na tisuće životnih pravila za najrazličitije životne situacije. Najbolji je bračni savjetnik i opisuje kako da se odnosimo prema roditeljima i djeci, prijateljima i neprijateljima, susjedima i rođacima, strancima, gostima i istovjernicima. Ona govori o podrijetlu ovoga svijeta i svekolikog života, o naravi smrti i svršetku svijeta. Pokazuje nam narav Boga: Oca, njegova Sina Isusa Krista i djelovanje Duha Svetoga.
Biblija je jedina knjiga s isključivo pouzdanim proročkim izrekama. One su božanskog podrijetla (1 Sam 9,9; 2 Sam 24,11; 2 Pt 1,20-21) i zato ih se ne može naći u nekoj drugoj knjizi iz svjetske povijesti (ni u Kur’anu ni u bilješkama francuskog okultista Nostradamusa). Vremenski rasponi između zapisa i ispunjenja toliki su da čak ni najstroži kritičari ne mogu prigovoriti da su proročanstva dana tek kad su se događaji već zbili .
Vremenskom okviru biblijskih iskaza nigdje se ne nalazi sličan: Biblija se u svojim izrekama proteže od početne točke fizikalne vremenske osi (stvaranje) sve do njezine završne točke (Otk 10,6b). Nijedna druga knjiga ne prenosi ništa izvjesnog o početku vremena i ne može opisati događaje oko završne točke vremenske osi. Povrh toga, Biblija govori o vječnosti, onoj stvarnosti u kojoj naši ograničeni vremenski zakoni više ne vrijede.
Nijedan biblijski iskaz nije se pokazao pogrešnim. Nikada znanstvene postavke u Bibliji nije trebalo revidirati na temelju rezultata istraživanja. Nasuprot tome, brojni su primjeri kada su prirodoznanstveni opisi nađeni u Bibliji potvrđeni istraživanjima tek više stoljeća nakon njihova zapisivanja.
Nijedna druga knjiga ne opisuje ljude tako stvarno kao Biblija. Nema pretjerivanja kao u komediji, uljepšanih životopisa i uveličana junaštva koje bi skrivalo ili zastiralo negativne strane čovjeka. Tako se u Bibliji ne taje grijesi praotaca (Postanak 12,11-13), Davidovo brakolomstvo (2 Sam 11) i nered u zajednicama (1 Kor 1,11; 2 Kor 2,1-4).
Biblija, kao nijedna druga knjiga, obuhvaća buduće događaje koje pri tadanjem stupnju znanja nije mogao naslutiti nijedan čovjek (npr. svemirski laboratoriji, orbitalne stanice), a u svoje učenje uključuje i događaje koji su nastupili tek mnogo stoljeća kasnije (npr. uporaba droga: 2 Kor 6,16-17. Već tih osam navedenih posebnosti ističu Bibliju kao knjigu s kojom se nijedna druga ni približno ne može usporediti. Povjesničar Philip Schaff vrlo prikladno opisuje jedinstvenost Pisma i onoga o čemu govori:
“Taj Isus iz Nazareta svladao je bez novca i oružja više milijuna ljudi no Aleksandar, Cezar, Muhamed i Napoleon; bez znanosti i učenosti bacio je više svjetla na božanske i ljudske stvari nego svi filozofi i učenjaci zajedno; bez retoričkog umijeća govorio je riječi života kako nikad prije nisu bile izgovorene i postigao ono što nije postigao nijedan govornik ili pjesnik. Iako sam nije napisao ni retka, pokrenuo je više pera i dao materijala za više propovijedi, govora, rasprava, pouka, umjetničkih djela i pjesama zahvalnica negoli cijela vojska velikih ljudi antičkoga i modernog doba” (Josh McDowell: Bibel im Test, str. 54)
Ako se za Bibliju može navesti točan broj njezinih riječi (783 137) i slova (3 566 489 – engleska King James Version), obilje je njezinih misli neizbrojivo. Ljudski vijek nije dovoljan da bi se otkrilo njezino cjelokupno misaono blago (Ps 119,162). Stoga je Biblija jedina knjiga koju možemo čitati koliko god puta hoćemo, a da nam ne postane dosadna. Sa svakim čitanjem pojavljuju se novi misaoni tokovi i veze s drugim tekstovima. Dolazimo do važnoga zaključka: Biblija je jedina božanska knjiga. Njezina je istinitost zajamčena i potvrđena od Boga (Ps 119,160;Iv 17,17).
Autor: Werner Gitt; prema poglavlju iz knjige ”Pitanja”
