Iako se ovisnost o poslu proučava gotovo 45 godina, današnji virtualni svijet daje novu dimenziju konceptu radoholičarstva.
Tehnologija – kao što su pametni mobiteli, laptopi i tableti – daje prilike za rad s bilo kojeg mjesta i bilo kada što otvara mogućnost neprestanog rada. Sposobnost odnošenja posla kući zamagljuje granicu između posla i slobodnog vremena te su mnogi ljudi u iskušenju da nastave raditi satima nakon što su im radni sati službeno završili. Često postoje očekivanja da će ljudi biti dostupni na večer, tijekom vikenda ili za vrijeme odmora i praznika.
Radni okoliš koji je pun pritiska i rokova u kombinaciji s ubrzanim svijetom znači više radnih sati za većinu ljudi, ali za poduzetnike, odmor od posla može biti posebno velik izazov. Ipak, propuštanje važnog poziva ili ne odgovaranje na poruku u rekordnom roku može dovesti do problema s poslom.
Stav da je „vrijeme novac“ ljude tjera da dva puta razmisle o tome hoće li se opustiti kod kuće s obitelji i uživati u slobodnom vremenu s prijateljima. To je postao takav problem da je radoholičarstvo nazvano „ovisnost ovog stoljeća.“
Kada onda naša želja da budemo neprestano dostupni prelazi granicu, a mi postajemo radoholičari? Većina istraživača definira radoholičara kao osobu koja pretjerano i kompulzivno radi te se ne može odvojiti od posla. No do sada nije definiran način za razlikovanje osobe koja „naporno radi“ od „radoholičara“.
Znakovi ovisnosti o poslu
Koji su znakovi ovisnosti o poslu? Norveški istraživači s Odjela za psihosocijalne znanosti na Sveučilištu u Bergenu su odredili simptome koji su najčešće karakteristike osobe ovisne o poslu.
Istraživači su stvorili skalu ovisnosti o poslu koja koristi slijedećih 7 kriterija kako bi se procijenila mogućnost da je određena osoba ovisna o poslu:
- Razmišljate o načinima da si oslobodite više vremena za posao.
- Provodite mnogo više vremena radeći nego ste prvotno namjeravali.
- Radite kako bi smanjili osjećaje krivnje, tjeskobe, nemoći i/ili depresije.
- Drugi su vam rekli da morate smanjiti s poslom, a vi niste poslušali.
- Osjećate stres kada vam nije dopušteno raditi.
- Hobije, aktivnosti u slobodno vrijeme i/ili vježbu uvijek stavljate na drugo mjesto zbog posla.
- Pretjerani posao je utjecao na vaše zdravlje.
Ako ste na ove tvrdnje odgovorili sa „uvijek“ ili „često“ onda ste možda ovisni o poslu. Istraživanje je zaključilo da oko 8,3% norveških radno sposobnih ljudi pati od ovisnosti o poslu – druga istraživanja su naznačila da oko 10% prosječne radne populacije u drugim zemljama pati od ovisnosti o poslu, piše Forbes.
Ljudi koji su određeni kao radoholičari većinom imaju ove crte osobnosti:
- Popustljivost – radoholičari su većinom altruisti, popustljivi su i skromni.
- Neurotičnost – radoholičari su često vrlo nervozni, mogu biti neugodni i impulzivni.
- Intelekt/mašta – radoholičari su usmjereni na djelovanje te su vrlo kreativni.
Istraživanje je otkrilo da mlađi radnici imaju veći rizik od toga da postanu radoholičari. No spol, stupanj obrazovanosti i bračni status nisu igrali nikakvu ulogu. Za razliku od toga, roditelji su pod većim rizikom od toga da postanu radoholičari nego osobe bez djece.
Ovisnost o poslu – opasnosti
Iako su neki direktori i menadžeri često jako zadovoljni kada zaposle nekoga tko je voljan uvijek raditi, dan i noć, dugoročno gledano, to može samo naštetiti tvrtkama i pojedincima. Istraživanje Kansas State sveučilišta iz 2013. godine je pokazalo da osobe koje rade preko 50 sati na dan imaju veći rizik od fizičkih i mentalnih posljedica.
Nemogućnost da se odvoje od posla na počeku stvara prividnu sliku produktivnosti. No tijekom vremena, produktivnost se smanjuje, a s time pucaju i veze. Stres se nakuplja i u konačnici ovisnost o poslu može dovesti do povećanih zdravstvenih rizika, a ponekad i do preuranjene smrti.
Rad velik broj sati također ima zanimljivu dinamiku. Što više ljudi rade, to više novca zarađuju. No, pretjerani rad smanjuje količinu slobodnog vremena i mogućnosti za trošenje tog novca. Odjednom život može brzo postati samo posao i nimalo odmora, ako osoba nije oprezna.
Ovisnost o poslu – liječenje
Ovisnost o poslu ili radoholičarstvo ne treba biti statusni simbol – umjesto toga se treba smatrati ozbiljnim problemom. Jedan od glavnih problema s liječenjem jest da dijagnostički i statistički priručnik još uvijek ne definira radoholičarstvo kao istu vrstu ovisnosti kao ovisnost o alkoholu, drogama ili kockanju. To znači da osiguranje nema opciju za plaćanje za odvikavanje od ovisnosti o poslu.
No, pomoć je i dalje dostupna. Ona varira od posjete raznim skupinama za samopomoć kao što su anonimni radoholičari do razmatranja odlaska u centar za odvikavanje. Terapija često uključuje učenje načina za odvajanje od posla, stvaranja strategija za ponovno povezivanje s obitelji i određivanje metoda za bolju učinkovitost.
Možda je najbolji početak razvijanje samosvijesti o bilo kakvim znakovima koji vas mogu dovesti do ovisnosti o poslu. Pažljivo bilježite vrijeme koje odvajate na posao i uočite kada vaš poslovni život stvara probleme u vašem privatnom životu.
Odvajanje od posla, odlazak na redovne odmore i postavljanje zdravih granica mogu biti ključni koraci za razvoj ravnoteže poslovnog i privatnog koja će prevenirati ovisnost o poslu.
