Sedam smrtnih grijeha koje je odredio papa Grgur I. krajem šestog stoljeća su ove kategorije grijeha: oholost, zavist, srdžba, neumjerenost u jelu i piću, požuda, lijenost i škrtost. Mnogi misle da su sedam smrtnih grijeha zapisani u Bibliji.
Iznenađujuće je da iako je svaki od njih doista grijeh, ovaj popis se ne nalazi u Bibliji. Povijest podijele grijeha počela je 400. godine. Evagrius Pontikus, redovnik iz četvrtog stoljeća opisao je osam zala kojima se valja oduprijeti.
Dva stoljeća kasnije, papa Grgur I. promijenio je popis u sedam. Gotovo svaki grijeh može se staviti u jednu od ovih sedam kategorija. Izaija 14, 13-14 nam govori da su ponos i sebičnost povezani jedno sa svakim od ovih sedam i da su oni korijen svakog grijeha.
Sedam smrtnih grijeha kroz Bibliju
Tijekom čitanja cijele Biblije nailazimo na ovih sedam specifičnih grijeha. Možda su Izlazak, Ponovljeni Zakon, Izreke i Galaćanima neka od mjesta gdje su pronađeni ovi grijesi.
Deset Božjih zapovjedi (Izlazak 20 i Ponovljeni Zakon 5):
1. Nemoj imati drugih Bogova uz mene.
2. Ne stvaraj idole.
3. Ne izgovaraj Gospodinovo ime uzalud.
4. Spomeni se da svetkuješ Dan Gospodnji.
6. Ne ubij.
7. Ne sagriješi bludno.
8. Ne ukradi.
9. Ne laži.
10. Nemoj žudjeti (za tuđim stvarima).
Izreke 6, 16-19
„Šest je stvari koje Gospod mrzi, a sedam ih je gnusoba njegovu biću: ohole oči, lažljiv jezik, ruke koje prolijevaju krv nevinu, srce koje smišlja grešne misli, noge koje hitaju na zlo, lažan svjedok koji širi laži, i čovjek koji zameće svađe među braćom“.
Galaćanima 5, 19-21
Ovi stihovi dodaju još nekoliko grijeha kojih trebamo biti svjesni: „A očita su djela tijela. To su: bludnost, nečistoća, razvratnost, idolopoklonstvo, vračanje, neprijateljstva, svađa, ljubomor, srdžbe, spletkarenja, razdori, strančarenja, zavisti, pijančevanja, pijanke i tome slično. Unaprijed vam kažem, kao što vam već rekoh: koji takvo što čine, kraljevstva Božjega neće baštiniti“.
Grijeh je smrtno ozbiljna stvar.
Mogu li smrtni grijesi biti oprošteni?
Da, Bog nam može oprostiti sve grijehe. Niti jedan grijeh nije više smrtan od drugoga. (Rimljanima 6, 23) Postoje neki grijesi koji donose teže zemaljske posljedice od drugih. Na primjer, ubojstvo ima puno veće posljedice nego griješna ljutnja. Bez obzirana grijeh vječne posljedice su iste: odvojenost od svetoga Boga. No niti jedan grijeh nije prevelik niti pretežak da ga Bog ne može oprostiti. (1. Ivanova 1, 9)
7 smrtnih grijeha: njihovo značenje i što Biblija kaže o njima
Razvijajući božanske osobine i rastući u plodovima Duha kršćani mogu pobijediti ovih sedam smrtnih grijeha u svojim životima.
„Plod je pak Duha: ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost. Protiv tih nema zakona“. (Galaćanima 5, 22-23)
1. Oholost
Definicija: kvaliteta ili stanje osobe kao što je pretjerano samopouzdanje i uobraženost.
Protumjera: poniznost, blagost, ljubav prema Bogu, ljubav prema drugima, primjereno samopoštovanje.
2. Zavist
Definicija: bolna ili ogorčena svjesnost prednosti koju uživa druga osoba sa željom da se posjeduje ista prednost.
Protumjera: ljubav, radost, zahvalnost, suosjećanje, zadovoljstvo.
3. Srdžba
Definicija: Snažna osvetnička ljutnja ili revolt.
Protumjera: mir, nježnost, samokontrola.
PROČITAJTE: Kako razviti samokontrolu?
4. Neumjerenost
Definicija: Pretjerano udovoljavanje u hrani i piću.
Protumjera: samokontrola, zadovoljstvo, strpljenje, pronicljivost.
5. Požuda
Definicija: intenzivna ili neukroćena (seksualna) žudnja, lascivnost.
Protumjera: ljubav, nesebičnost.
6. Lijenost
Definicija: neraspoloženost djelu rada, duhovna ravnodušnost i neaktivnost.
Protumjera: ustrajnost, upornost, služenje.
7. Škrtost
Definicija: sebična i pretjerana žudnja za posjedovanjem više nečega (npr. novca) nego što je to potrebno (materijalnih dobara).
Protumjera: velikodušnost, ljubaznost.
Kako se nositi s krivnjom?
Ponovnim čitanjem opisa grijeha mi shvaćamo da smo krivi za počinjavanje svih ovih grijeha. Svaki grijeh, prema Rimljanima 6, 23 rezultira smrću. Pavao savršeno opisuje ljudsko stanje u Rimljanima 7, 21-25: „Nalazim dakle ovaj zakon: kad bih htio činiti dobro, nameće mi se zlo. Po nutarnjem čovjeku s užitkom se slažem sa Zakonom Božjim, ali opažam u svojim udovima drugi zakon koji vojuje protiv zakona uma moga i zarobljuje me zakonom grijeha koji je u mojim udovima. Jadan li sam ja čovjek! Tko će me istrgnuti iz ovoga tijela smrtonosnoga? Hvala Bogu po Isusu Kristu Gospodinu našem! Ja, dakle, umom ja služim zakonu Božjemu, a tijelom zakonu grijeha“.
PROČITAJTE: Kako prevladati osjećaj krivnje zbog prošlih grijeha?
Isus nam pokazuje, govori i osnažuje nas da podignemo svoje standarde od tjelesnih prema duhovnim. On nam zapovijeda da volimo jedni druge kao što volimo sami sebe i da volimo Boga svim svojim srcem, umom, tijelom i dušom. (Levitski zakonik 19, 18; Matej 22, 37-39; Marko 12, 30-31; Luka 10, 27; Rimljanima 13, 9). Kada svoj pogled usmjerimo prema Isusu i odaberemo da želimo biti više poput Njega bit ćemo više svjesni svojih vlastitih područja slabosti. Možemo odabrati prilagoditi naš način razmišljanja i djela tako što ćemo molitvom zamijeniti naše misli sa stvarima koje su dobre i časne dok gledamo na Isusa kao na našeg Učitelja i Spasitelja. On želi da mi budemo poput Njega, našeg nebeskog Oca. Kako bismo se borili protiv naše griješne prirode molitva je naše oružje. Možemo moliti ono što nazivam molitvom zamjene.
Molitva zamjene
Gospodine zamijeni moju oholost, zavist, srdžbu, požudu, lijenost i škrtost ljubavlju prema drugima i ljubavlju prema Tebi. Daj mi oči da vidim druge kao što ih Ti vidiš. Pomozi me da sebe vidim na ispravan način. Promijeni moje srce od kamena kako bi ono prikazivalo Tvoje srce i kako bih bio/la zadovoljan/na s vještinama, talentima i darovima koje si mi dao. Kada se osjećam povrijeđeno, uvrijeđeno ili ljuto pokaži mi kako da se na pozitivan način obračunam s mojom boli na način koji proslavlja Tebe i časti druge. Želim izgledati više nalik Tebi Gospodine i manje nalik sebi. Amen.
Grijeh nije samo loše i nemoralno ponašanje. To je problem srca. Svi mi griješimo i taj grijeh nas odvaja od Gospodina i drugih. No slavimo Gospodina zbog Radosne vijesti koja kaže dok smo još bili grešnici Isus je umro za nas (Rimljanima 5, 8). Spasenje se ne može zaslužiti. To je Božji dar milosti kako se nitko ne bi mogao hvaliti. Svakome se mogu oprostiti grijesi, čak i ”velikih” sedam, po Njegovoj milosti kroz vjeru u Krista. (Djela 10, 23)
„Uostalom, braćo, što je god istinito, što god časno, što god pravedno, što god čisto, što god ljubazno, što god hvalevrijedno; je li što krepost, je li što pohvala – to nek vam je na srcu! Što ste naučili, i primili, i čuli, i vidjeli na meni – to činite i Bog mira bit će s vama“! (Filipljanima 4, 8-9)
Autorica: Lori Wildenberg; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Christianity.com
