Blagovijest se slavi 25. ožujka, 9 mjeseci prije Božića. Riječ je staroslavenskog porijekla i znači dobra, lijepa vijest.
Prema Bibliji, arkanđeo Gabrijel navijestio je Mariji, da će začeti Sina Božjega po Duhu Svetome. Dogodilo se to u Nazaretu, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s Josipom, ali još nisu zajedno živjeli.
U nastavku donosimo 5 stvari koje trebate znati o Blagovijesti.
1. Što je Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo?
Ovaj događaj opisan je u Evanđelju po svetom Luki 1, 26-38. Arkanđeo Gabrijel ukazao se Mariji, ženi iz Nazareta, da joj navijesti da će se na njoj ispuniti obećanja proroka i da će njezin Sin, kojega će ona začeti na čudesan i djevičanski način snagom Duha Svetoga, biti sam Sin Božji. Činjenica da ovaj blagdan često pada na korizmu, podsjeća nas da je otajstvo utjelovljenja neraskidivo povezano s otajstvom Kristove smrti i uskrsnuća.
2. Je li objava upućena samo Mariji?
NE! Arkanđeo Gabrijel ukazao se i ocu Ivana Krstitelja – Zaharija je bio obaviješten o čudesnom rođenju svog sina. I Zaharija i Marija odgovaraju na arkanđelovo pitanje, a u oba slučaja anđeo Gabrijel daje svakoj osobi čudesan znak kao dokaz. Međutim, kada Gabrijel kaže Zahariji o skorom rođenju Ivana Krstitelja, Zaharija je skeptičan i pita može li to biti istina. Kada Gabrijel Mariji navijesti Isusovo rođenje, ona pita kako će se to dogoditi. Iznenađena je, ali odmah prihvaća arkanđelovu objavu, a zatim počinje činiti sve što može kako bi Božji plan uspio.
3. Je li Marija mogla odbiti Božju želju?
Marija je, kao i svako ljudsko biće, bila obdarena slobodnom voljom, a slobodna volja omogućuje stvorenjima koja su njome obdarena da biraju protiv Božje volje. Bog ne želi biti okružen robovima koji mu odaju lažnu počast. Marija je imala slobodnu volju i mogla je reći Bogu: “Ne”, dakle, imala je slobodan izbor i mogla je odbiti Boga da je htjela. Ali nije htjela.
4. Od kada se slavi ovaj blagdan?
Još uvijek nije poznato kada su kršćani točno počeli slaviti blagdan Blagovijesti. Ono što pouzdano znamo je da su već u 5. stoljeću kršćani s istoka govorili o ovom blagdanu, a početkom 7. stoljeća postao je prihvaćen i na zapadu. Neki vjeruju da se Blagovijest u Crkvi slavi barem od 6. st., iz kojega potječe zapis Abrahama Efeškog o slavlju svetkovine u Crkvi.
5. Zašto je Blagovijest “pokretna” svetkovina?
Blagovijest obično slavimo 25. ožujka, što je vezano uz dan kada slavimo Rođenje Gospodinovo – 25. prosinca, pa su datumi razmaknuti točno 9 mjeseci. Kršćani prvih stoljeća pridavali su veliku važnost posljednjim danima ožujka i početku travnja. To je bilo povezano s datumom 14. nisana u Starom zavjetu – blagdanom Pashe.
Iako je svemogući Bog mogao utjelovljenje svoga Sina učiniti i bez suradnje ljudi na zemlji, ipak je htio Marijin slobodni pristanak. Tako Bog pokazuje svoju poniznost i posvemašnje opredjeljenje za čovjeka. Današnji blagdan zapravo nam pokazuje koliko smo dragocjeni u Božjim očima, koliko mu je stalo do života njegove djece.
