Mnogi od nas imaju navike kojih nismo ni svjesni i štete nam. Donosimo koje navike morate promijeniti da biste bili psihički zdravi.
Čak i uređaji kao što su naši telefoni, “unose stres u naše spavaće sobe i naše domove,” kaže John Torous, kodirektor programa digitalne psihijatrije u Beth Israel Deaconess medicinskom centru na Harvardu. On također vjeruje da svijest o stresnim faktorima koji su vezani za telefon i to kako ih puštate u svoje živote je vrlo važno.
Naši telefoni nisu jedina naizgled štetna stvar koja nas čini stresnim, a da je nismo svjesni.
Uz pomoć različitih stručnjaka u ovom polju, odlučili smo baciti pogled na ‘neškodljive’ stvari koje nas čine stresnim na dnevnoj bazi.
1. Brza hrana za doručak
Mnogi od nas ne obraćaju pozornost onome što jedemo za doručak. Shanna Levine, instruktorica interne medicine u Icahn medicinskoj obrazovnoj ustanovi na Mount Sinai kaže da “ako su vaše glavno gorivo prosti ugljikohidrati … to nije efektivan izvor energije. Uvidjet ćete da postajete gladni jako brzo te se brzo umarate. Ako nemate dovoljno energije koja će vas provesti kroz taj dan, bit će teško da održite zdrav um.”
Rješenje: Da biste izbjegli umor koji dolazi od krafne pune šećera i hidrata, Levine preporuča da jedete nešto što ima visok sadržaj proteina i zdravih masti, kao što je voće, smoothie od povrća ili sendvič sa jajetom, avokadom ili orašaste plodove, što će biti mnogo hranjivije. Također, upamtite da treba piti puno vode, piše Iheartintellgence.com.
2. Neprestano ste online
Održavati kontakt s prijateljima se čini ovih dana mnogo lakšim zahvaljujući Facebooku, Twitteru, Snapchatu, itd. Druga strana medalje je u tome što oni nisu zamjena za pravu interakciju.
John Torous kaže: “Možete se osjećati uključenim u društvene mreže, ali pravi kontakt s ljudima je mnogo važniji. Ponekad ćete se prevariti misleći: “Imam mrežu prijatelja na Facebooku i Twitteru,” ali ključno je održavati odnose ‘offline’.
Rješenje: Odvojite vrijeme koje ćete ispuniti ‘offline’ aktivnostima bez kompjutera. Ovo će vam dati vremena da se uključite u razgovor s prijateljima i obitelji, plus će vam pomoći da razbijete monotoniju koja dolazi s radnim tjednom.
3. Nedovoljno vježbanje
Po dolasku s posla, prvo mjesto na koje odemo je kauč u dnevnoj sobi ispred televizora, a duljina koju smo prešli se baš i ne računa u vježbanje (osim ako živite na stotom katu, a lift je u kvaru).
Torous spominje da “dokazi pokazuju da je vježbanje jedno od najučinkovitijih terapija bilo za koje zdravstveno područje”, a Levine dodaje da “vježbanje oslobađa endorfine koji vam daju energiju i poboljšavaju vaše raspoloženje.”
Rješenje: Postavite cilj od 30-45 minuta vježbanje srednjeg intenziteta pet puta tjedno, preporuča Levine. “Ključ je u rasporedu vježbanja i fizičkih aktivnosti koje vam se čine održivim i koje odgovaraju vašem stilu života. To je bolje nego da vježbate jakim intenzitetom 20 minuta dnevno”, kaže Torous.
PROČITAJTE: Tjelovježba: Zašto je važno vježbati?
4. Nepravilni periodi u spavanju
Odlazak u krevet u različito vrijeme svake noći možda ne djeluje kao nešto važno, ali prema stručnjacima, to može imati ozbiljne posljedice.
Torous kaže: “Nepravilan raspored u spavanju ide iznad niske razine energija i nesposobnosti da se koncentrirate. On povećava proizvodnju kortizola, koji je povezan sa stresom.” Također kaže da mnoge mentalne bolesti mogu biti povezane s nezdravim navikama u spavanju.
Rješenje: Dobrih osam sati neprekidnog sna je ono što Levin predlaže. “To znači izbjegavanje stimulanasa navečer – bilo da je to telefon ili TV – sat vremena prije spavanja. Izbjegavanje kofeina i kasnog vježbanja su također od pomoći.”
5. Riješiti se dobrih navika
Odustajanje od stvari koje nas čine sretnim može biti posebno nepogodno.
Prema doktoru Torousu “Kad god se ljudi osjećaju dobro, prestaju raditi stvari koje održavaju njihovo mentalno i fizičko zdravlje. Sretni su što su na neki način zaboravili te male stvari koje su radili neko vrijeme. To je jedan od glavnih razloga za povratak na staro.”
Rješenje: Ako vidite da ste zadovoljni određenom navikom ili rutinom koju provodite, nemojte je odjednom zanemariti zato što vam je pomogla, čak i ako mislite da nije više od koristi.
U suštini, ako želite smanjiti stres u svom životu, morate obraćati više pozornosti na stvari koje uključuju vas. Budite oprezni u tome šta unosite u svoje tijelo, s kim provodite vrijeme, o trenucima koji vas čine sretnim, i najvažnije, naspavajte se!
”Tijelo vaše hram je Duha Svetoga koji je u vama, koga imate od Boga, te niste svoji.” (1. Korinćanima 6,19)
