Šanse da svijet kakav danas poznajemo nestane do 2050. godine su oko 49 posto, upozorio je američki znanstvenik Jared Diamond, geograf, povjesničar i profesor geografije na Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu.
Znanstvenik koji je svoju karijeru posvetio proučavajući, između ostalog, civilizacije kojih više nema, u svojoj novoj knjizi “Preokret” (Upheaval) ističe da, dok su prethodne civilizacije uništavale same sebe, rizik s kojim se mi danas suočavamo jeste da pred našim očima nestane čitav nama poznati svijet. Dakle, ne civilizacije jedna po jedna, već čitav život (povezan globalizacijom) kakvim mi danas živimo.
– Procjenjujem da postoji oko 49 posto šanse da će se svijet kakav mi poznajemo srušiti do 2050. godine. Tempom kojim se svijet sada kreće, neplanski se troše resursi koji su nam potrebni da održimo ovako složeno društvo. Ti resursi nisu samoodrživi. Većina ribarskih kompanija u svijetu crpi resurse iz vode i oni postaju iscrpljeni. Farme širom svijeta rade isto. Plodnom zemljom i vodom za piće u svijetu se ne koristi tako da se ti resursi mogu obnoviti.
PROČITAJTE: 10 stvari koje kršćani trebaju znati o posljednjim vremenima
– Zbog svega toga moje su procjene da će se civilizacija kakvu znamo moći nositi sa svojom neodrživošću još dva, tri desetljeća, ali oko 2050. godine to više neće biti moguće.
– Što znači da ćemo ili do 2050. godine smisliti putanju koja će biti održiva, ili će tada biti prekasno – rekao je profesor Dioamond u intervjuu za Intelligencer te naglasio da iako će on tada biti mrtav, njegova djeca će biti u 60-im godinama, te ga ta tema dosta zanima.
Kako bi se nešto riješilo i preduhitrio ovakav scenarij, on kaže da na prvom mjestu svaka zemlja mora priznati da je u krizi.
Znanstvenik također ističe da u borbi da sačuvamo svijet kakav znamo ne možemo birati prioritete. U ovom trenu svi moraju raditi isto.
– Moramo izbjeći nuklerani holokasust, jer on bi nas dokrajčio, čak iako riješimo klimatske promjene. Moramo riješiti klimatske promene, jer ako to ne učinimo, ako se samo brinemo o nuklearnom holokaustu – gotovi smo. A ako riješimo i jedno i drugo, a opet koristimo svoje resurse neplanski i na način na koji oni ne mogu da se obnove – gotovi smo. Pa sve i da riješimo klimatske promjene, spriječimo nuklerani holokaust i naučimo kako pravilno koristiti resurse, a istovremeno nastavimo povećavati nejednakost u svijetu – gotovi smo. Tako da ne možemo birati prioritete. U ovom trenu sve je bitno i hitno. Moramo riješiti sve naše problem – upozorio je znanstvenik.
