Prorok Ilija se prvi puta pojavio na sceni u Bibliji u 1. Kraljevima 17. poglavlju, kada je Ahab bio kralj sjevernog dijela Izraela.
Vrlo se malo znalo o njemu, osim da je bio Tišibijac, što vjerojatno znači da je mjesto njegovog rođenja bio Tišib.
Prorok Ilija – povijesni kontekst
U tom dijelu izraelske povijesti, izraelska nacija bila je podijeljena na dva dijela: Sjeverno kraljevstvo, poznato kao Izrael i Južno poznato kao Juda. Južno kraljevstvo i dalje je u cijelosti štovalo Boga, s hramom koji je bio središnje mjesto štovanja.
Sjeverno kraljevstvo okrenulo se od kralja Roboama, Salomonovog sina i postavilo Jeroboama za kralja. Kako bi osigurao svoju poziciju vlasti, Jeroboam je uveo štovanje idola i kao rezultat toga, Sjeverno se kraljevstvo sve više udaljavalo od Gospodina.
Kada je prorok Ilija došao na scenu, kralj Ahab oženio je Izabelu, Baalovu svećenicu. Izabela je bila poznata po svojoj opakosti, zbog čega je Ahaba i Sjeverno kraljevstvo sve dublje odvela u grijeh.
Ilijin život
Kada se Ilija prvi puta pojavio, ispričao je kralju Ahabu proročanstvo koje je dobio od Boga. Rekao je da, kao rezultat izopačenosti kraljevstva, kiša neće padati sljedećih nekoliko godina.
Nakon toga, Bog je rekao Iliji neka ode u istočni dio Jordana do potoka kojemu je naziv bio Kerit. Mogao je piti s izvora i Bog mu je svakoga dana slao gavrane s mesom i kruhom. Nakon što je izvor presušio, Bog je rekao Iliji neka ide kod udovice koja je bila u Sarfati. Ruta je bila 193 kilometra duga, no Ilija je vjerojatno išao duljim putem kako bi izbjegao Ahabove uhode, koji su ga tražili.
Božja briga za proroka Iliju i udovicu
Udovica je osjetila posljedice suše. Bila je vani i prikupljala drvo za ogrjev, kako bi skuhala posljednji obrok za sebe i svoga sina, kada ju je Ilija susreo. Tražio je od nje vode, a nakon što mu je dala, tražio je nešto za jesti. U tom trenutku udovica mu je rekla da nema ništa za jesti, osim malo brašna i ulja, što je dovoljno za posljednji obrok nje i njezinog sina. Ilija je tražio da najprije pripravi jelo njemu, nakon čega joj je obećao da joj brašna i ulja neće ponestati sve dok god bude bila u potrebi.
Kao rezultat ovog susreta, prorok Ilija je ostao s udovicom i njezinom sinom sve do završetka suše. Tijekom tog vremena, vjera udovice bila je ispitana po drugi puta kada je njezin sin umro. Pitala se zašto se to dogodilo. Ilija nije imao odgovor. Samo je rekao: „Daj mi svoga sina”. Nakon toga, odveo ga je u gornju sobu, gdje je zavapio Bogu, za ženu i njezinog sina. Gospodin je odgovorio na Ilijin vapaj i sin je oživio. Nakon toga, udovica se uvjerila u to da je Iliju poslao Bog i da je on Božji čovjek.
Tko je istiniti Bog?
Nakon tri godine suše, došlo je vrijeme za veliki susret s Ahabom i Baalovim prorocima na gori Kamel. (1. Kraljevima 18) Kralj Ahab se nije pokajao i nije priznavao da je suša rezultat Božjeg suda. Za sušu je i dalje okrivljavao Iliju.
Prorok Ilija je dogovorio susret s kraljem, 450 Baalovih proroka i svakime tko je želio doći. Ovo je bio obračun između Baala i Boga. Plan je bio jednostavan: bit će dva oltara sa žrtvama. Baalovi proroci zazivat će Baala neka im pošalje vatru, a Ilija će zazvati Boga. Onaj tko pošalje prvi vatru s neba bit će priznat kao pravi Bog.
Najprije su nastupili Baalovi proroci. Satima su zazivali Baala neka pošalje vatru. Konačno, Ilija je pripremio svoj žrtvenik, polio ga je vodom i nakon toga je zazvao Boga, koji je odmah poslao vatru, koja je prožela žrtvu, drvo, kamenje i čak i vodu koja se nalazila iznad oltara. Nakon ovoga, narod je prepoznao Božje djelovanje i uzviknuo je: „Gospodin, On je Bog! Gospodin je Bog“!
Ilija je zapovjedio uništenje lažnih, Baalovih proroka. Nakon toga je rekao Ahabu da će Bog poslati kišu. Tako se i dogodilo. Nažalost, nakon pobjede na Kamelu, Ilija se uplašio i pobjegao u divljinu, zbog straha, jer je Izabela zaprijetila da će ga ubiti.
Bog Iliji daje novu snagu i nove zadatke
Ilija je sjeo podno stabla smreke, kada je rekao Bogu da mu je dosta i da želi umrijeti. Bog mu je odgovorio ljubazno. Dopustio mu je neka se odmori, pripremio je za njega vodu i nešto hrane i nakon toga mu je rekao neka još spava. Nakon toga, Bog ga je odveo na planinu Horeb, gdje je Ilija proveo noć u špilji, kada mu se Bog ukazao. Bog mu je dao novi zadatak i podsjetio ga da, iako je Ilija mislio da je sam i unatoč njegovom strahu, Bog je imao još ljudi koji su Ga štovali u Izraelu.
Bog je Iliji dao tri zadatka: pomazanje kralja Jehua u Izraelu, kralja Hazaela iz Arama i Elizeja, kao Ilijinog nasljednika. Ilija je otišao, pomazao je Elizeja, nakon čega je on postao Ilijin sluga.
Nakon ovih glavnih događaja koji su se dogodili u njegovom životu, Ilija se pojavio još nekoliko puta:
- 1. Kraljevima 21, kako bi suočio Ahaba zbog njegovog udjela u ubojstvu Nabota, kako bi mogao dobiti njegov vinograd.
- 2. Kraljevima 1, kako bi Ahaziji, Ahabovom sinu, ispričao proročanstvo o tome da će umrijeti.
- 2. Kraljevima 2, Ilija je na dramatičan način uzašao na nebesa u vatrenoj kočiji.
Prorok Ilija u Novome zavjetu
Prorok Ilija se u Novome zavjetu spominje 30 puta, većinom zajedno s Isusom. U Rimljanima 11, apostol Pavao nas podsjeća na to da se Ilija osjećao potpuno sam, no da je Bog imao još Izraelaca koji su Mu bili vjerni. Jakovljeva 5, 17 govori o tome da je Ilija bio čovjek poput nas, no da su bez obzira na to, njegove molitve bile vrlo učinkovite.
Isus Krist i prorok Ilija
Dva vrlo poznata opisa Ilije i Isusa su ove:
- Da će Ivan Krstitelj doći u duhu, kao i moć Ilije kao prethodnika Isusa. (Luka 1, 17) Isus je sam potvrdio da je Ivan ispunio svjedočanstvo Židova o tome da će se Ilija vratiti i otvoriti put za Mesiju. (Matej 17, 12)
- Drugo se odnosi na Ilijino pridruživanje Isusu i Mojsiju na Planini preobraženja. Pročitajte Matejevo evanđelje 17, 1-13; Markovo 9, 2-13 i Lukino 9, 28-36.
Neke lekcije iz Ilijinog života za nas danas
Prorok Ilija je bio čovjek kojeg je pomazao Bog, koji je proklamirao Božju Riječ u razdoblju izraelske povijesti, kada je izgledalo da je Izrael daleko od Boga i da vođe tog kraljevstva nije zanimao Bog. Bog je odredio nas, kao svoj narod, kako bismo proklamirali Njegovu poruku spasenja u vrijeme kada su ljudi udaljeni od Boga i kada velik broj svjetskih vođa ne želi imati ništa s Bogom.
Bog se brinuo za Iliju i skrivao ga je, dokle god je to bilo potrebno. Isus nam obećava da će se On pobrinuti za svaku našu potrebu. (Matej 6, 33), ako budemo željeli činiti ono što je Njegova volja i ako Ga budemo slušali.
Prorok Ilija je bio čovjek, poput nas. (Jakovljeva 5, 17) Iako je postigao velike stvari za Boga, također se borio sa stvarima kao što su sumnja u sebe, strah, a želio je i umrijeti. Takve misli došle su do njega nedugo nakon pobjede na planini Karmel.
Trebamo se podsjećati na to da se nalazimo u duhovnom ratu i da je vjerojatno da će nas, nakon što nas Bog negdje upotrijebi, naš neprijatelj sotona željeti na sve načine diskreditirati, iskušati nas i prijetiti nam da će nas ubiti ako ne prestanemo služiti Bogu. Sposobnost slušanja Božjeg glasa i odvajanje vremena za molitvu i odmor s Bogom nije samo nešto lijepo, već se radi o stvarima koje svatko, tko se smatra Božjim djetetom, treba činiti redovito, kako ne bi posustao i postao obeshrabren. (Hebrejima 12, 3)
Ilija je bio čovjek koji se isticao iz gomile. Drugačije se odijevao (2. Kraljevima 1, 7-8) i bio je odmah prepoznatljiv. Ne smijemo se prilagođavati svijetu niti pokušavati biti kao svijet, kako bi nas svijet prihvatio. Ne trebamo biti niti namjerno drastično drugačiji od drugih, kako bi nas ljudi ismijavali.
Kao djeca Božja, trebamo imati pouzdanja u ono tko smo u Kristu. Trebamo živjeti život koji se razlikuje od življenja života kako to čini svijet, kako bi ljudi mogli vidjeti različitost naših života i zbog toga slaviti Boga. (Matej 5, 16)
Prorok Ilija nas podsjeća da svaki čovjek koji se uzda u Boga kroz molitvu će imati značajan utjecaj za Kraljevstvo Božje, unatoč našoj prošlosti, onome što jesmo, ili kako se osjećamo. Ako nešto učimo od Ilije, to je da je molitva zaista moćna.
Autorica: Eunice Burden; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Biblword.net
