“Alkohol je psihoaktivna droga, a to što je legalan ne umanjuje njegovu štetnost i posljedice koje izaziva.” – Započinje priču o zabludama o alkoholu dr. Aleksandar Vujošević, direktor Specijalne bolnice za bolesti ovisnosti.
– Alkohol ne može poboljšati krvnu sliku, ne popravlja apetit, ne može pospješiti fizičku i psihičku snagu, prosto rečeno – nema nikakvih blagodatnih utjecaja za organizam. Crveno vino ne stvara crvena krvna zrnca, kao što se vjeruje. To su zablude koje su duboko ukorijenjene u društvu i predstavljaju običaje i vjerovanja koja se prenose s generacije na generaciju – ističe dr. Vujoševic, u želji da se razjasne neke od najčešćih zabluda kada se radi o problemu pijenja koji vrlo često preraste iz umjerenog u rizično, a zatim i nekontrolirano opijanje.
Alkohol je samo loša navika
Alkohol nije posljedica neke mane ili lošeg karaktera, kako se obično misli, već predstavlja ozbiljno oboljenje koje se na vrijeme treba prepoznati i liječiti – to je bolest središnjeg živčanog sustava koja uzrokuje teške fizičke, mentalne, društvene i ekonomske posljedice na pojedinca, ali i društvo u cjelini. Sam alkohol je otrovan za organizan i povećava rizik od razvijanja više od 60 različitih bolesti – rak, srčane bolesti, hipertenziju, depresiju, cirozu jetre i druge. Na razini Europe, procjenjuje se da alkohol svake godine uzrokuje oko 50.000 smrti od raka. Procentualno gledano, oko 6,5% svih smrti posljedica je alkohola, koje je drugi po redu uzročnik lošeg zdravlja ljudi (poslije cigareta) i povezan je s kratkotrajnim i dugotrajnim rizicima mortaliteta.
Prometne nesreće, kriminal, silovanja, nasilje u obitelji, slabljenje produktivnosti – samo su neke od posljedica opijanja.
Alkohol je dobar za cirkulaciju
Tijekom hladnih dana, ljudi često konzumiraju alkohol kako bi se ugrijali. Opravdanje za to nalaze u činjenici da se organizam odmah zagrijava nakon prvog pića. Osjeća se ugodna toplina, lice se zarumeni, ali je efekt toga samo trenutni. Istina je da alkohol uzrokuje širenje krvnih žila čime se povećava gubitak tjelesne temperature. Prirodna reakcija na hladnoću je sužavanje krvnih žila i žila kako bi se smanjio “dodir” unutrašnjosti organizma s vanjskom površinom (kožom). Zato razmislite dva puta prije nego što sljedeći put spas od hladnoće potražite u kuhanom vinu ili rakiji.
Alkohol popravlja raspoloženje
Često osobe koje imaju neki problem, ili su pod stresom, utjehu traže u piću, a time nesvjesno otvaraju samo dodatni problem. Alkohol je okidač za depresiju – oko 200.000 epizoda depresije godišnje, na razini Europe, uzrokovano je alkoholom, dok se procjenjuje da je svako šesto samoubojstvo posljedica prekomjernog opijanja. Alkohol izravno utječe na povećanje biološkog stresa u tijelu. Tijekom pijenja u organizmu se povećava razinu adrenalina, što prividno može izazvati osjećaj opuštenosti, dok organizam zapravo samo dolazi pod dodatni stres i napetost.
Pijenje je samo moj problem
Procjenjuje se da opijanje jedne osobe prosječno utječe na pet drugih osoba u okruženju. Osoba koja ima problem s opijanjem zanemaruje svoje svakodnevne obveze, gubi produktivnost na poslu, ne ispunjava ili zanemaruje svoje bračne i obiteljske dužnosti.
Mogu prestati kad poželim
Veliki broj ljudi može prestati kada to i odluči, ali prestanak traje u prosjeku do šest mjeseci. Nakon toga opijanje opet postaje obrazac ponašanja. To nema veze sa slabim karakterom jer ovisnost od alkohola preuzima kontrolu nad pijenjem i samim čovjekom, pa tako ovisnik nema svijest kada je prešao granicu. Pogrešna je osuda obitelji i društva kada ovisnici ne istraju u namjeri da prestanu piti – to je složen i dug proces, koji je neophodno da bude praćen stručnim nadzorom.
Alkoholičar – skitnica, propalica, nezaposlen, bez igdje ikoga
Alkoholizam ne bira ljude po spolu, dobi, obrazovanju. “Alkoholičar” može biti i ugledna osoba koja normalno ide na posao, cijenjen je radnik, ali nakon posla ili vikendom poklekne pred željom za pićem. Također, pogrešna je predrasuda da ovisnici piju svaki dan – oni mogu da ne piju tjednima, mjesecima, ali zato samo jedna čaša može biti okidač za novo opijanje. Sa druge strane, postoji i kategorija ovisnika koji svakog dana piju određenu količinu alkohola, tako da nisu nikada ni potpuno pijani, ali ni trijezni.
Mogu voziti, prošlo je više od sat-dva kako sam pio/la
Nakon sat vremena od pijenja razina alkohola u krvi je najveća. Ukoliko ste, primjerice, popili četiri čaše vina, razina alkohola u krvi biće oko jednog promila zbog čega je vožnja potpuno neprihvatljiva. Nikakva kamuflaža poput bombona, žvaka ili osvježivača daha ne mogu pomoći na alko testu. Za potpunu apsorbciju alkohola u krvi potrebno je 24 sata, tako da se ni ujutro, nakon burne noći, ne preporučuje sjedanje za volan. Jetra alkohol vrlo sporo razgrađuje, pa se tako za sat vremena razgradi prosječno oko 0,15 promila alkohola.
Trebaš se dobro najesti ukoliko se ne zeliš napiti
Hrana može utjecati jedino na odlaganje osjećaja pijanstva. Samo će odgoditi apsorpciju alkohola u krvotok, ali nikako neće da je zaustavi. Što znači, koliko pijete toliko ćete se na kraju i napiti, bez obzira na prethodni obrok. Također, često ljudi vjeruju da će ih kava otrijezniti i ukloniti mamurluk – kava je diuretik i djelomično može razbudi osobu, ali će zato negativno utjecati na dehidraciju organizma. Najveći krivac za glavobolju “jutro poslije” je dehidracija organizma koju uzrokuje alkohol, a kava dodatno to pospješuje. Stara izreka kaže: “Dajte pijanom čovjeku šalicu kave i sve što ćete imati je jedan sasvim budan pijanac.”
Kada se neko napije treba ga ostaviti da odspava, da se otrijezni
Najgore što se može učiniti u takvoj situaciji je da se ostavi osoba sama, u autu ili nekoj sobi. Alkohol usporava rad srca, disanje, snižava krvni tlak što u nekim slučajevima može dovesti do kome i smrti, a još jedna od opasnosti je da ta da se pijana osoba može ugušiti tijekom povraćanja. Pijanu osobu treba staviti da leži na boku, pod stalnim nadzorom, a ukoliko se primijeti da disanje i puls slabe, obavezno treba pozvati Hitnu pomoć.
Mogu sam da se izborim sa alkoholom, ne treba mi liječenje.
Vrlo je ustaljeno mišljenje da se ljudi mogu sami da izboriti s alkoholizmom. Zbog društvenih stigmi, osobe koje imaju problem s prekomjernim opijanjem nerijetko kriju ovisnost čak i od najbližih. Alkoholizam nije bolest koja se liječi i izliječi, kao ni bilo koja druga bolest ovisnosti. Bitno je da se ovisnik na vrijeme javi na liječenje. Ovo je bolest s visokim stupnjem recidiva, zato je pridržavanje savjeta liječnika, kao i odgovorno ponašanje pacijenta tijekom liječenja od neprocjenjive važnosti.
